Institut, sa sjedištem u Beču, ukazao je da ova statistika postoji uprkos jasnom međunarodnom konsenzusu da zatvor nikada nije adekvatna kazna za klevetu.

Prosječna kazna zatvora izrečena za klevetu u zemljama EU iznosi dvije godine, dok primjer Slovačke ukazuje da takva kazna može iznositi do osam godina, naveo je Institut u svom komparativnom pregledu iz 2015. godine na gotovo 90 strana pod nazivom "Van ravnoteže: Zakon o kleveti u EU - Uporedni pregled za novinare, civilno društvo i kreatore politike", piše "Srna".

Prema italijanskom Zakonu o štampi iz 1948. godine, novinari se mogu suočiti sa do šest godina zatvora zbog klevete, dok je prema krivičnom zakonu iz Musolinijeve ere najviša kazna bila tri godine.

U Austriji i Njemačkoj najteži oblici klevete mogu imati kaznu do pet godina zatvora.

"Zatvor nije jedina arhaična kazna koja je ostala", naveli su iz Instituta.

Iz Instituta su ukazali da se u nekim zemljama EU oni koji su osuđeni za klevetu mogu, pod određenim okolnostima, suočiti sa gubitkom političkih prava kao što su pravo glasanja ili vršenja javnih funkcija (Holandija i Španija npr.) ili gubitkom prava na bavljenje određenom profesijom (Bugarska i Holandija npr.)

U Republici Srpskoj u toku je diskusija o izmjenama Krivičnog zakonika koji predviđa klevetu kao krivično djelo uz novčane kazne, umjesto prekršaja kako je do sada bilo regulisano.

Ovim zakonskim izmjenama u Republici Srpskoj nije predviđen zatvor kao moguća kazna za klevetu.