Nisu svjesni rizika

Zbog selfija život izgubilo 250 ljudi

  • 08.04.2019. 07:08

Devetnaestogodišnja djevojka nastradala je u Nišu kada je pala sa oko 15 metara visine. Na krovu zgrade, kako je preneseno, snimala je klip za društvene mreže.

Društvene mreže postale su sastavni dio svakodnevnog života ne samo mladih. Nije ni čudo, stoga, da se za dobru fotografiju ili snimak odlučuju na nesvakidašnje poteze – nesvesni rizika.

“Sve komšije su čule neku buku, galamu, došla je Hitna pomoć i policija, ali je djevojka već bila mrtva. Tu dolaze mnoga djeca da se slikaju… Lijepo je gore, vidi se čitav grad, ali je neograđeno, nebezbijedno”, naveo je jedan Nišlija.

Psiholozi upozoravaju da mladi u tom uzrastu imaju potrebu da se dokazuju.

Kažu da njima stvari poput dobrog video-klipa i nisu toliko nebitne, koliko zapravo jesu, te da oni nisu svjesni rizika u koji se upuštaju.

Prema podacima, od 2011. do 2017. godine 259 ljudi poginulo je zbog selfi fotografija. Zbog toga, istraživači Američke nacionalne medicinske biblioteke preporučuju da se na mjestima koja mogu biti opasna po život uvedu “zone bez selfija”.

Pod takva mjesta spadaju planinski vrhovi, visoke zgrade i jezera, jer je na takvim lokacijama zbog selfija stradalo najviše ljudi, a kao najčešći uzrok smrti navodi se utapanje, saobraćajne neseće i pad sa visine.

Česti uzroci smrti tokom pravljenja selfija su i udar strujom, požar, vatreno oružje i napad životinje.

Inače, smrti od selfija najčešće su u Indiji, Rusiji, SAD i Pakistanu, a u 72 odsto slučajeva riječ je o muškarcima.

Posljednji tragičan slučaj u svijetu dogodio se prije svega nekoliko dana. Turistkinja iz Hong Konga došla je do ivice Velikog kanjona u Arizoni i pokušavajući da napravi savršen selfi i pala sa litice.

Vijest koja je obišla svijet prošle jeseni bila je o padu para blogera sa visine od oko 250 metara u nacionalnom parku Josemiti.

Slične vijesti često pune novinske naslove: japanski turista je poginuo, a njegov prijatelj je povrijeđen kada su pali sa stepenica na Tadž Mahalu; Britanac je nađen mrtav na plaži u u Ericeiri blizu Lisabona, pao je sa bedema fotografišući se; devetnaestogodišnjak iz Hjustona poginuo je dok je pokušavao da se fotografiše stavljajući pištolj na glavu.

Ni u Srbiji, slučaj u Nišu nije prvi. U oktobru prošle godine pronađeno je tijelo M. R. (27) koji je stradao prilikom pada sa jedne litice u ponor dubok 200 metara na Tari. Prema informacijama koje su tad prenijeli mediji, penjući se uz Taru krivudavim putem od jezera Perućac ka Mitrovcu, M.R. je sa još dvojicom prijatelja zastao na jednoj krivini da se fotografišu.

Tokom 2011. bile su samo tri vijesti o ljudima poginulim tokom pravljenja selfija, da bi taj broj porastao na više od 90 tokom 2016. i 2017. godine.

Ipak, istraživači tvrde da bi stvarni broj smrti od selfija mogao da bude mnogo veći jer zvaničnici često ne saopšte uzrok smrti.

Inače, na selfije danas gledamo kao na neku novu pojavu, sam izraz je ušao u Oksford rječnik 2013. i ubrzo postao riječ godine.

Selfiji su, međutim, stari koliko i fotografija, a prvi selfi fotografije je 1839. godine napravio Amerikanac Robert Kornelijus.

U analizi u kojoj se selfijima bavio BBC, autor primjećuje da bi fenomen selfija sigurno bio zanimljiv Sigmundu Frojdu, tvorcu psihoanalize i da bi on vjerovatno primijetio da ljudi kače selfije ne zato što su zaljubljeni u sebe, već zato što žele da svi ostali budu zaljubljeni u njih.

Тагови: