Dizeli i benzinci

Deset načina na koje zima utiče na potrošnju goriva

  • 25.01.2022. 09:57

Prosječne zimske temperature donose neke praktične promjene u vožnju i automobil. One nastaju prvenstveno zbog stezanja materije i smanjene električne vodljivosti pri hlađenju; pogledajmo deset svakodnevnih i praktičnih načina na koje zima utiče na automobil. Navedene stavke su relativno sitne, ali one sve skupa, kroz više ponavljanja i preko više kilometara, daju mjerljivu i primijetnu povećanu potrošnju goriva zimi.

1. Termički gubici

Motor radi po nekom termodinamičkom ciklusu (npr. Ottovom). Izgaranje smjese vazduha i goriva proizvodi toplinu (ekspanzija) koju motor pretvara u korisni rad. Dok nije zagrijan (a dulje mu treba da postigne optimalnu temperaturu zimi pa je ukupna potrošnja viša, pogotovo pri kraćim rutama), materijal motora (npr. stijenke cilindra ili čelo klipa) na sebe preuzima dio korisne topline. Uz to, dok se npr. klip ne zagrije i zbog toga raširi, karike i cilindar se pojačano habaju. Naravno, s razvojem legura i posebnog režima rada za vrijeme hladnog starta, ti se problemi umanjuju, ali i dalje motor troši više goriva dok je hladan (djelom i jer radi s bogatijom smjesom dok se ne zagrije).

2. Viskoznost

Motorno ulje je viskoznije i gušće kad je hladno, pa osim što mu treba duže da stigne do svih predviđenih mjesta u motoru, pruža veće otpore (isto vrijedi i za ulje u mjenjačkoj kutiji), a time raste i potrošnja (jer se veći dio snage motora koristi za osiguravanje cirkulacije ulja).

3. Gustina vazduha

Hladniji vazduh je gušći pa pruža i veći otpor, što više dolazi do izražaja na većim brzinama (jer otpor ne raste linearno).

4. Vazdušni pritisak

Iz istog razloga, pada pritisak u gumama. U pneumatiku je volumen vazduha koji hlađenjem postaje gušći i pada pritisak u gumi. Neki proizvođači guma i automobila preporučuju pritisak za zimske uslove, često za oko pola bara viši nego inače. Treba imati na umu da se u vožnji (zavoji, autoput) guma i vazduh u njoj zbog trenja zagriju pa pritisak raste.

5. Aditivi

Pumpe u goriva za zimu dodaju aditive radi prevencije zaleđivanja. Ti aditivi i njihovi efekti zavise o tačnoj namjeni, rasponu temperatura, gorivu (benzin ili dizel) itd., ali jedna posljedica je pad snage motora ili viša potrošnja goriva jer u litri goriva ima više nečega što nije gorivo.

6. Akumulator

Zbog svojstava akumulatora i elektrohemijskih reakcija u njima, niske temperature (ne računajući efekt supravodljivosti) uzrokuju veće unutrašnje otpore, smanjuju efektivni kapacitet akumulatora. Zimi se akumulator brže prazni, a alternator ga mora više puniti; u konačnici, dodatni dio snage motora odlazi na punjenje akumulatora, tj. povećava se potrošnja u zadanom vremenu ili kilometrima.

7. Grijanje

Kao što ljeti motor mora dio snage potrošiti na pogon kompresora klime, tako zimi više troši na punjenje akumulatora koji opskrbljuje strujom elemente za grijanje poput grijača siceva ili odmrzivača stakla. Većina automobila napaja električne uređaje iz rada motora. K tome, ugodno je zagrijati kabinu prije vožnje, ali novi auti nemaju puno koristi od grijanja motora u leru jer su efikasniji po pitanju otpadne topline od prošlih generacija motora. Većina ih je kompjuterski regulisana dok su hladni, ali nikada nije dobro gaziti hladni motor niti ga nakon takve vožnje odmah ugasiti.

8. Gume

Zimske gume, osim mekše smjese, koriste i posebni profil (lamele) kako bi osigurale prijanjanje u zimskim uslovima; u suhim i toplijim uslovima pružaju nešto veći otpor kotrljanja nego ekvivalentne ljetne gume pa automobil nešto više troši. Dodatni faktor pri povećanju potrošnje je okretanje guma u mjestu na skliskoj cesti (jer se energija za okretanje kotača ne iskoristi za pokretanje vozila).

9. Gorivo

Navedimo i dva efekta koji povoljno utiču na potrošnju. I gorivo u rezervoarima benzinskih pumpi se zgusne ako se ohladi pa se u litri obima dobije nešto više goriva (veći broj molekula u istom prostoru). No, gorivo je transportirano i skladišteno u kontrolisanim uslovima, a pumpe su kalibrisane na određene temperaturne raspone. Princip vrijedi, ali efekt ovisi o tome kako pumpe postupaju s gorivom i mjerenjem pri prodaji.

10. Usis

Drugi povoljni efekt više je vezan uz snagu, ali posredno i uz potrošnju, a tiče se ponovo većeg broja molekula u istom obimu. Kako smo spomenuli i pri tački o otporu vazduha, hladni vazduh je gušći. Vazduh u usisnoj grani će zato biti bogatiji kiseonikom i motor će zbog toga (ako je ispravan, tj., ako su odgovarajući senzori ispravni) prilagođavati udio goriva u smjesi. Okvirno, tako se ista ubrzanja postižu s manje gasa.

Тагови:
  • 12:15 Документарни програм

    ''Документарни програм

  • 13:10 Емисија: Народ прича (Р)

    Ауторска путописно-репортажна емисија новинарке Биљане Стокић.

  • 13:40 Телетрговина

    Телетрговина

  • 13:55 Вијести

    Први преглед најважнијих вијести из земље, региона и свијета сваки радни дан.

  • 14:00 Емисија: Ћирилица (Р)

    Провокативна питања и још провокативнији одговори, бујица опречних ставова и речи, теорије и докази, неоткривено – све носи уреднички потпис Марића који на интересантан начин сучељава различита мишљења и огољава стварност.

  • 16:10 Наша Српска (Р)

    ''Сваког понедјељка у 18 часова и 20 минута у емисији 'Наша Српска' погледајте актуелне теме из привреде, туризма, здравља, културе и спорта из свих крајева наше земље.