Svježe pripremljeni sir se zbog manjeg djelovanja na porast šećera u krvi u odnosu na glukozu, preporučuje u ishrani dijabetičara.

Sirevi sadrže bjelančevine visokobiološke vrijednosti. Mliječna mast u siru je od izuzetne važnosti za konzistenciju svojstva sira. Novija istraživanja pokazuju da je mliječna masnoća donedavno bila neopravdano na zlom glasu.

Laički rečeno, mliječna masnoća osim što doprinosi energetskom unosu, sa sobom nosi i mnoge, za zdravlje neophodne, supstance kao što su lecitin, karoten i u masti topljive vitamine A, D i E. Osim zasićenih sadrži i nezasićene te esencijalne masne kiseline kao što su linolna i linolenska. Sprečavaju aktivnost mikroorganizama u probavnom traktu.

Količina holesterola u siru varira zavisno od vrste sira. Svježe pripremljeni sirevi sadrže znatno manje holesterola nego drugi. Međutim, ako se vodi računa o količinama koje se konzumiraju dnevno, ne bi trebalo strahovati od negativnog uticaja na zdravlje.

Sir može biti značajan izvor vitamina B. Sirevi su ujedno i dobar izvor minerala kao što su kalcijum, magnezijum, kalijum, natrijum, bakar, cink, gvožđe i fosfor, što je važno kod izgradnje kostiju i zuba, ali i u prevenciji osteoporoze i raka debelog crijeva.

Poželjno je konzumirati ga u kombinaciji sa jogurtom začinjenim sa svježim začinskim biljem.