Slika "Dama sa lepezom" (Dame mit Fächer), na kojoj je prikazana nepoznata žena, postavila je novi rekord za Klimtova djela, nadmašivši njegovu "Berhovu šumu" iz kolekcije pokojnog suosnivača Majkrosofta Pola G. Alena, koja je prošle godine donijela 104,6 miliona dolara.
Nadmetanje je trajalo svega 10 minuta prije nego što je djelo otišlo u ruke neidentifikovanog kupcu iz Hong Konga, navodi aukcijska kuća "Sotbi", a prenosi Si-En-En.
"Dama sa lepezom" je bila jedna od dvije slike koje su pronađene u ateljeu austrijskog umjetnika nakon njegove smrti 1918. godine, navodi Sotbis.
Djelo koje je umjetnik započeo godinu dana ranije, 1917. godine, izvedeno je u Klimtovom karakteristično bogatom, ekspresivnom stilu. Kao i veći dio njegovog rada, on prikazuje uticaje istočne Azije koji su oblikovali njegov rad - ne samo u lepezi koju drži nepoznat model, već i korišćenje motiva feniksa i cvijetova lotosa.
Aukcijska kuća "Sotbi" je nazvala Klimtov portret "posljednjim remek-djelom", a rukovodilac odjeljenja prodaje impresionističke i moderne umjetnosti, Tomas Bojd Bauman, uoči prodaje opisao ga je kao "zapanjujuće.
"Ljepota i senzualnost portreta leže u detaljima: nanosi plave i ružičaste boje oživljavaju kožu ženskog modela, paperjaste linije njenih trepavica i stisnute usne daju karakter njenom licu", rekao je on u saopštenju za javnost.
Većina Klimtovih najpoznatijih djela - uključujući njegov kultni
"Poljubac", proizašla je iz njegove ranije "Zlatne faze", u kojoj je često inkorporirao zlatne listiće u svu umjetnost, ali ovaj period njegove karijere završio je na prelazu 1910.
"Dama sa lepezom" je jedan od rijetkih Klimtovih portreta koji su još u privatnim rukama. Neuobičajeno je da je kvadratnog oblika, veličine otprilike jedan metar u visinu i širinu. Za razliku od mnogih najpoznatijih Klimtovih portreta, djelo nije naručeno, što znači da je vjerovatno naslikano iz ličnog zadovoljstva, rekla je Helena Njuman, umjetnička direktorka impresionističke i moderne umjetnosti u "Sotbiju".
"Ovo… je nešto sasvim drugo - tehnička demonstracija snage, puna eksperimentisanja i pomijeranja granica, kao i iskrena oda apsolutnoj ljepoti", dodala je.
Cijene Klimtovih slika su u posljednje dvije decenije eksplodirale. Austrijanac je sada među samo nekolicinom umjetnika čija su djela javno prodata za devetocifrene sume.
Smatra se da su druga djela u privatnim transakcijma prodata za još više iznose. Prema Fajnenšal tajmsu, sudski dokumenti iz tekućeg pravnog spora između ruskog milijardera Dmitrija Ribolovljeva i trgovca umjetninama Iva Buvijea pokazali su da je oligarh kupio Klimtove Vodene zmije II za 183,8 miliona dolara.
Klimtov Portret Adele Bloh-Bauer I je u međuvremenu kupio američki biznismen Ronald Lauder za 135 miliona dolara 2006. Deset godina kasnije, Opra Vinfri je prodala još jedan prikaz iste teme, Portret Adele Bloh-Bauer II, kineskom kupcu za 150 miliona dolara, navodi Blumberg.
