Ni pačija jaja nisu u masovnoj upotrebi, iako sadrže dobar holesterol i druge hranljive sastojke
Patka je vodena ptica iz porodice Anatidae, koja obuhvata veliki broj različitih vrsta. Srodna je guskama i labudovima, iako je manja od njih.
Što se tiče podjele pataka na različite vrste, u nauci postoje mnoga neslaganja. Najčešća podjela je prema načinu ishrane. „Prave“ su one koje se „prosipaju“ i tako traže hranu u slatkim vodama – to je pleme Anatini . „Ronioci“ su iz plemena Ajtini . „Morske“ su specijalizovane za školjke iz slane vode pored koje provode život, to je pleme Mergini. Pegava patka iz Australije predstavlja pleme Stiktonetini. I tako dalje.
Kosmopolitska ptica
Patka je kosmopolitska ptica, nalazi se na svim kontinentima osim Antarktika. Nekoliko vrsta čak uspijeva da živi na Oklandskim ostrvima i u Južnoj Džordžiji, blizu Antarktika. Ove ptice su stigle do Havajskih ostrva, Mikronezije i Galapagosa. Patke iz hladnih regiona migriraju, one iz toplih regiona ostaju tamo gdje jesu i ne lete u velikim migracijama.
Ljudi su ih lovili još od praistorijskih vremena. Iskopavanja u Kaliforniji, Еgiptu, Skandinaviji, Švajcarskoj i Kini pokazuju da su ih ljudi jeli prije 7.000 godina. Pačje meso je bio važan izvor proteina, i nema sumnje da su i rani ljudi koristili pačja jaja. Patke koje nisu letjele su istrebljene upravo zato što su ih ljudi lakše lovili nego njihove brzoleteće rođake. Gajenje ove vrste počelo je relativno davno, kako se pominje u drevnim egipatskim tekstovima. Svake godine ljudi zakolju oko tri milijarde pataka radi mesa. Perje, posebno paperje, je veoma cijenjeno.
Brzo pliva, zahvaljujući kožicama sa plovnim kožicama na nogama. „Geška se“ po zemlji i ima karakterističan hod. Ženka kokodače, mužjak šišti, posebno kada je ljut i kada treba da brani svoju porodicu. Oba pola su veoma raspoložena za ljubavne igre. Izreka „lola k'o popin patak“ odnosi se na nevjernog muža, a zabilježio ju je Stevan Sremac u noveli „Pop Ćira i pop Spira“.
Pačje meso se ne konzumira često.
Patka je nežna majka, uči svoje mladunce da plivaju, traže hranu i pronalaze put, dozivajući ih glasnim kvakanjem da je prate, ispravnim redosledom. U istoriji evropskih naroda, bela domaća patka je bila posvećena božanstvima sunca upravo zbog boje svog perja, dok je divlja patka simbol božanstava prirode.
Na šta treba obratiti pažnju prilikom uzgoja pačića?
Zanimljivo je da u našem klimatu, gdje je meso najcjenjenija namirnica, patka nije često na stolu ili u dvorištu. Pačja jaja takođe nisu u širokoj upotrebi, iako sadrže dobar holesterol i druge hranljive materije. Razlog, objašnjavaju farmeri, je taj što kada patka snese jaje, ona je tiha, dok kokoška oglašava svoje jaje glasnim kukanjem i trčanjem okolo. Takođe, farmeri veruju da nije dobro pripremati pačje meso za Božić i druge veće praznike, uz objašnjenje da patka nogama razmiče zemlju unazad, pa će sve u kući ići „unazad“.
Predstavljeno u umjetnosti
Veoma je prisutna u umjetnosti i čest je motiv na slikama iz seoskog života. U šaljivim narodnim pjesmama je u obliku potkovice i tako ide kroz selo. „Patka pliva preko Save“, nekada se pjevalo, „Aj lili lili pače moje malo“, a stihove o patkama i pačićima pisali su Jovan Jovanović Zmaj, Ljubivoje Ršumović, Vasko Popa i drugi pisci.
Nije iznenađujuće što stariji ljudi djetetu obraćaju sa „pačiću moj“ – ovo obraćanje s ljubavlju je zapravo pravi blagoslov, jer su, opet prema vjerovanju, pačići otporniji i brže rastu od kokošaka i ćuraka. Vuk Karadžić napominje da se u njegovo vrijeme pačja krv smatrala pouzdanim lijekom protiv svih vrsta trovanja i navodi slučajeve ljudi koji su na ovaj način preživjeli trovanje. Takođe pominje da je u ovim krajevima nekada živjela „zlatokrila patka“, odnosno divlja patka sa zlatnožutim perjem na stomaku i donjoj strani krila – koja se, gle čuda, pred mladim lovcem pretvara u djevojku i voljna je da ode u njegovu kuću.
(Agroklub)
.jpg)
