Štitna žlijezda je mala, ali izuzetno važna žlijezda smještena na prednjem dijelu vrata.
Njena glavna uloga je proizvodnja hormona koji regulišu metabolizam, nivo energije, tjelesnu temperaturu, pa čak i raspoloženje. Kada štitna žlijezda ne funkcioniše kako treba – bilo da se radi o hipotireozi (usporenom radu) ili hipertireozi (pojačanom radu) – cijeli organizam to osjeća.
Iako ishrana nije lijek za oboljenja štitne žlijezde, ona može imati snažan podržavajući efekat. Određene namirnice sadrže nutrijente ključne za pravilan rad ove žlijezde, dok druge mogu ometati njeno funkcionisanje ako se prekomjerno konzumiraju.
U nastavku slijedi pregled svakodnevnih namirnica koje mogu prirodno podržati rad štitne žlijezde, uz savjete kako ih uključiti u ishranu.
Jodirana so
Jod je esencijalan za sintezu hormona štitne žlijezde. Bez dovoljno joda, štitna žlijezda ne može normalno da funkcioniše, a njegov nedostatak može dovesti do hipotireoze.
Savjet: Koristite jodiranu so u umjerenim količinama. Previše joda takođe može biti štetno, pa se dodaci joda ne preporučuju bez nadzora ljekara.
Jaja
Jaja su bogata selenoom, jodom i vitaminima B kompleksa, koji su važni za zdravlje štitne žlijezde. Selen štiti žlijezdu od oksidativnog stresa, dok vitamin B12 često nedostaje osobama sa poremećajem rada štitne žlijezde.
Savjet: Koristite cijela jaja, ne samo bjelanca, jer se većina korisnih nutrijenata nalazi upravo u žumancetu.
Masna riba – izvor omega-3 kiselina i selena
Losos, skuša, sardina i slične vrste ribe bogate su omega-3 masnim kiselinama, koje imaju protivupalno dejstvo i mogu pomoći kod autoimunih bolesti štitne žlijezde, poput Hašimotovog tireoiditisa. Takođe sadrže selen i vitamin D, važan za imunitet i hormone.
Savet: Konzumirajte masnu ribu bar dva puta nedjeljno.
Brazilski orah
Brazilski orasi sadrže najveće prirodne količine selena, minerala koji pomaže u pretvaranju hormona T4 u aktivni T3. Takođe štiti štitnu žlijezdu od zapaljenja.
Savjet: Dovoljno je 2–3 brazilska oraha dnevno da se zadovolje dnevne potrebe za selenom.
Lisnato zeleno povrće
Spanać, blitva i kelj bogati su magnezijumom, gvožđem i antioksidansima, a podržavaju i rad jetre, koja ima važnu ulogu u regulaciji hormona.
Napomena: Ako imate problem sa štitnom žlijezdom, lisnato zeleno povrće (brokoli, kelj, kupus) konzumirajte termčki obrađeno, jer sirovo može ometati apsorpciju joda kod osoba sa hipotireozom.
Bobičasto voće
Borovnice, jagode i maline bogate su antioksidansima, koji štite štitnu žlijezdu od oštećenja izazvanih slobodnim radikalima, što je posebno važno kod autoimunih bolesti.
Savjet: Ubacite šaku svježeg ili zamrznutog bobičastog voća u jutarnji smuti ili ovsenu kašu.
Bijeli luk
Bijeli luk ima jaka protivupalna svojstva i podržava imunitet. Može pomoći kod autoimunih oboljenja štitne žlijezde, jer smanjuje hronične upala u tijelu.
Savjet: Konzumirajte ga sirovog kad god možete – tada zadržava najviše ljekovitih sastojaka.
Slatki krompir
Slatki krompir ili batat je bogat vitaminom A, koji pomaže u pretvaranju hormona štitne žlijezde i zdravlju ćelijskih receptora. Takođe stabilizuje šećer u krvi, što doprinosi hormonalnoj ravnoteži.
Savjet: Pecite ga u rerni sa maslinovim uljem i začinima – ukusno, a zdravo.
Male promjene, velika podrška
Zdravlje štitne žlijezde ne zavisi od jedne namirnice ili dodatka, već od uravnotežene ishrane, redovnih pregleda i slušanja signala svog tijela.
Uključivanjem ovih namirnica u svakodnevnu ishranu možete prirodno podržati rad štitne žlijezde i pomoći svom organizmu da funkcioniše uravnoteženije.
