Zaraza

Šta ako pojedemo meso svinje zaražene afričkom kugom

  • Izvor: Agencije
  • 19.09.2023. 21:38

Mjesecima već u cijelom našem regionu hara afrička kuga svinja, a ova zaraza pokreće mnoga pitanja.

Zašto je afrička svinjska kuga tolika pošast, trebamo li je se bojati i možemo li se mi zaraziti, otkrio je profesor Ivo Grgić sa Agronomskog fakulteta za "Danas".

On, kako je kazao, ne bi preporučio nikome da "proba" takvo, zaraženo, meso.

Afrička svinjska kuga pojavila se još dvadesetih godina prošlog vijeka u Keniji, otkrio je profesor, od kuda je krenulo njeno širenje po svijetu.

U Еvropi se pojavila 2014. godine, a kako je kazao profesor Grgić, "do danas skoro da i nema niti jedne evropske države gdje nije zabilježena, kod domaćih ili divljih svinja".

To je virusno oboljenje s velikim procentom smrtnosti svinja, a posljedice su, otkrio je, uglavnom ekonomske naravi.


Bizarna sahrana šefa narko kartela: Napunili kovčeg oružjem da se

Bizarna sahrana šefa narko kartela: Napunili kovčeg oružjem da se "zaštiti"

Prije nekoliko godina, podsjetio je profesor, u Njemačkoj je ta bolest dovela do zabrane izvoza svinja i svinjskog mesa u Kinu.

Iako je zaraza nekoliko godina ranije bila prisutna i tamo, a država je "doživjela katastrofu u ovom dijelu stočarstava te slobodno možemo reći da ja naša prosvijećenost došla kada se kugla uvukla i u naša dvorišta".

"Panika među građanima posljedica je straha kod bilo koje pandemije", rekao je profesor Grgić, a u prilog ne idu ni fotografije eutanaziranih svinja.

"Lično sam protiv blokada informacija o ovoj bolesti, ali sam protiv stvaranja panike više od racionalnog osjećaja nelagode. Najveća šteta je za one čije su svinje ugrožene i kao svaka bolest ona ima svoj početak, vrhunac, smirivanje i kraj. Ali i opasnost da se iznova pojavi", rekao je profesor.

"Afrička svinjska kuga nije opasna za ljude, već samo za svinje", kazao je profesor.

Ipak, ne bi preporučio konzumaciju mesa zaražene životinje.


Roditelji, dvoje djece i tri psa pronađeni ubijeni

Roditelji, dvoje djece i tri psa pronađeni ubijeni

"Važno je znati da se termičkom obradom virus uništava, ali se sa svježim mesom i termički neobrađenim proizvodima pomaže širenju virusa te se sa takvih područja zabranjuje promet svinjama i prerađevinama", objasnio je.

Do danas, otkrio je profesor Grgić, nije pronađena vakcina protiv bolesti, a "jedini način sprečavanja širenja je 'zatvoriti područje bolesti' te eliminisati životinje".

Jedan dio svinja, objasnio je, može se preraditi u termički obrađene prerađevine, a o tome se svako može informisati na zvaničnim stranicama, na primjer, Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Hrvatske.

A domaćinstva gdje se pojavila kuga, kazao je profesor, su u nevolji, a svejedno je jesu li imali tri ili 33 zaražene svinje.


Vlado Georiev ubijeđen da je Zemlja ravna ploča: Ovo je dokaz

Vlado Georiev ubijeđen da je Zemlja ravna ploča: Ovo je dokaz

"Takva domaćinstva godinu dana ne smiju pokrenuti držanje svinja i preostaje im - ili da čekaju ili se preorijentišu na neku drugu proizvodnju, npr. peradarstvo, ovčarstvo… To i nije tako jednostavno, a istovremeno oni koji su bili tržno orijentisani gube tržište i ko zna što će za godinu dana biti", otkrio je.

Postoje dva scenarija...

"Pojedinačno, svaki proizvođač gdje se pojavila afrička svinjska kuga je pogođen i potencijalno egzistencijalno ugrožen, ali gledajući šire moguća su samo dva scenarija", otkrio je profesor Grgić.

Prvi scenario je onaj crni "kojeg se moramo plašiti i činiti sve da bolest ne 'uđe' u velike proizvodne sisteme i to bi bilo pogubno, ne samo za stanje svinjogojstva nego i šire za poljoprivredu".

Ova proizvodnja, naime, veliki je potrošač kukuruza, a važna je i za prehrambenu mesnu industriju.


Pojavio se snimak ubistva navijača na tribinama

Pojavio se snimak ubistva navijača na tribinama

Drugi scenario je onaj s malo manjim brojem eutanaziranih životinja, ali veći broj po broju manjih uzgajivača, kazao je profesor pa dodao da bi posljedica bila smanjenje broja onih koji bi držali svinje, ali bi razina buduće biosigurnosti bila na znatno višem nivou nego što je danas. Bilo bi lakše sve kontrolisati.

"To će dovesti i do zastoja u nekim tradicijskim dodatnim aktivnostima vezanim za ovu proizvodnju kao što je proizvodnja poznatih suhomesnatih delicija, ali ona ne bi zauvijek nestala, barem se nadam", rekao je profesor.

Pratite nas i putem Vibera

Tagovi: