Kada temperature premaše trideseti podiok, naš organizam ulazi u režim preživljavanja. Svakodnevne navike, pa i način ishrane, postaju važnije nego što mislimo – jer baš ono što stavimo na tanjir može odrediti da li ćemo vrućinu podnositi lakše ili teže.
Vrućine ne utiču samo na raspoloženje, već i na rad unutrašnjih organa, cirkulaciju i hormonsku ravnotežu. Zato je u ljetnjem periodu važno prilagoditi ishranu — ne samo da bismo se rashladili, već i da bismo pomogli tijelu da lakše funkcioniše.
Namirnice koje rashlađuju i hrane
1. Sve što je puno vode – tijelu prija
Voće i povrće bogato vodom, poput lubenice, dinje, krastavca, tikvice i paradajza, ne samo da hidrira, već i unosi neophodne vitamine i minerale. Lubenica, na primjer, u sebi sadrži likopen koji čuva srce, a krastavac osvježava i čisti organizam.
2. Jogurt i kiselo mlijeko
Ovi mliječni proizvodi nisu samo laki za varenje — sadrže probiotike koji čuvaju zdravlje crijeva, ali i „smiruju“ tjelesnu temperaturu. Uz voće ili kao dodatak obroku, predstavljaju savršenu ljetnju užinu.
3. Nana i bosiljak – mali zeleni saveznici
Listići nane i bosiljka, posebno u vodi ili domaćim limunadama, imaju prirodan efekat hlađenja i ujedno pomažu varenju. Prirodno, aromatično i – ljekovito.
4. Hladne čorbice i lagane salate
Supe na bazi povrća, bilo da su bistre ili kremaste, mogu biti odličan obrok i prijatno rashlađenje, naročito ako su servirane mlake. Uz njih — sezonska salata sa maslinovim uljem, limunom ili jogurtom, pun pogodak.
Šta izbjegavati kada spoljna temperatura preti organizmu
1. Masno i teško — tijelo kaže „ne“
Pržena hrana, pohovano meso, brza hrana ili obroci bogati teškim sosovima opterećuju digestivni sistem. Varenje zahtijeva energiju, a energija podiže tjelesnu temperaturu — zato nakon teškog ručka mnogi osjete umor, malaksalost i znojenje.
2. Začinjena hrana – dodatna vrućina iznutra
Ljute papričice i začinski sosovi mogu podstaći znojenje, ali ujedno dovode do dehidratacije i osjećaja nelagode. Umjerenost je ključ — ljeti je bolje birati svježi ukus, nego vatru na jeziku.
3. Kafa i alkohol – obmana u čaši
Iako djeluju kao trenutno osvježavajući izbor, kafa i alkohol zapravo dehidriraju. Alkohol širi krvne sudove i ubrzava gubitak tečnosti, dok kafa djeluje kao blaži diuretik — oba napitka mogu dovesti do glavobolje, padova energije i iscrpljenosti tokom vrelih dana.
4. Gazirana pića – šećer umjesto vode
Jedan gutljaj djeluje spasonosno, ali velika količina šećera u gaziranim pićima doprinosi dehidrataciji i izaziva oscilacije u nivou šećera u krvi. Umjesto toga, voda sa limunom, nana ili krastavac u vodi – zdravije i djelotvornije opcije.
Najvažnije: hidracija, hidracija, hidracija. Koliko god dobra bila ishrana, ukoliko ne unosimo dovoljno tečnosti – nećemo se osjećati dobro. Pored vode, dobar izbor su bistre supe, hladni čajevi i smutiji. Važno je piti prije nego što osjetimo žeđ — jer žeđ je već znak dehidracije.
Ljeto nije vrijeme za teške zalogaje, već za lake ukuse i usklađenost sa tijelom. Neka tanjir bude šaren, osvježavajuć i jednostavan — baš kao i ljeto koje volimo.
