Sitni dijelovi plastike ulaze u proizvode svakodnevne upotrebe i hranu, potencijalno oslobađajući štetne materije.
Sitna, gotovo nevidljiva, i potencijalno opasna. Svakodnevno je nesvjesno unosimo kroz vodu, hranu, pa čak i vazduh.
Riječ je o mikroplastici – djelićima plastike koji mogu da izazovu ozbiljne zdravstvene probleme i dugoročne posljedice po čitav ekosistem.
Od ambalaže do kozmetike - svuda ima mikroplastike. U nju se ubrajaju djelići plastike manji od pet milimetara, koji nastaju razgradnjom većih predmeta i direktno ulaze u proizvode koje svakodnevno koristimo.
Danas se hrana često poručuje, i najčešće pakuje u plastične posude ili stiropor, što znači da štetne materije lako dospijevaju i u hranu.
Nutricionisti ističu, posebno je rizično kada se takva ambalaža dugo čuva ili izlaže suncu.
"Što su još podobniji uslovi da se mikroplastika polako i malo otpusti u tu vodu. Ono što je preporučeno da bi se preduprijedile ovakve situacije je da bi hrana bila što bezbjednija, da se apsolutno plastične ambalaže koliko god je moguće izbjegavaju, da ljudi više koriste neke prirodnije materijale", ističe za "Blic" TV nutricionista Ana Banduka Todorović.
Šta može biti dobra zamjena
A od prirodnih materijala, dobra zamjena mogu da budu staklo, karton, papir, ali i konoplja.
Mikroplastika, kažu stručnjaci, ne završava samo u plućima ili jetri, jer je analizama pronađena i u mozgu, reproduktivnim organima, a veća količina prisutna u organizmu može da dovede i do tromboze i infarkta.
"Mnogi problemi s kojima mi nismo svjesni, evo neplodnost, upravo to što ste rekli, pa baš zato što dolazi do štećenja jajnika, što se krvni sudovi koji treba da snabdijevaju i ovarijume i sve, jednostavno smanjuje se protok, impotencija kod muškaraca. Pa između ostalog, da, upravo zbog toga što pijete vodu iz plastičnih flaša. Ne može to nekada možda da se poveže u prvom trenutku jer mi razmišljamo pa ja to pijem već 10 godina, naravno i 11. godine onda imam problem", istakao je hemičar Mladen Nikolić.
Istraživanja pokazuju da mikro i nanoplastika skraćuju životni vijek ćelija imunog sistema, što može da poveća rizik od raznih bolesti.
Stručnjake posebno zabrinjava i to što su mlađe generacije, pa čak i bebe u stomaku, izložene ovim štetnim efektima od najranijeg doba. Kontaminirana je i hrana, koja se radi boljeg prinosa, već tretira raznim pesticidima.
"Tako da je pažnja prilikom toga jako bitna, da se voće i povrće temeljno peru. Uvijek se predlaže rastvor sode bikarbone da se koliko toliko smanji efekat tih hemijskih agensa, jer ukoliko govorimo o mikroplastici, kao ambalaži za čuvanje ili tim namirnicama koje su jako zdrave, poput voća i povrća, pa tretirane, taj uticaj po ljudsko zdravlje može da se odrazi recimo na nivou nekih hormonskih dešavanja u organizmu, inflamacija ili upala", rekao je Nikolić.
"Jedno jedino parčence plastike može tromb da napravi"
A ukoliko se takva hrana u većim količinama konzumira i na duže staze, može da dovede i do onkoreakcija, upozoravaju stručnjaci. Navode i da efekat mikroplastike u tijelu može da se uporedi sa "trojanskim konjem" koji polako i kontinuirano ispušta opasne supstance.
"Nula je količina koja može da bude potpuno zdrava. Jer da se razumijemo, vi možete najmanje parčence plastike kada uđe. Da, ono obično neće otići u srce. Jedno, jedino parčence plastike koje se zaglavi u vašem srcu napraviće tromb, napraviće infarkt. Znači, ne postoji zdrava količina mikroplastike. Mi svi igramo ruski rulet da li će jednostavno otići u nogu, u ruku, u vrat, mozak, u srce", rekao je Nikolić.
Vrat, mozak, srce - dok svakodnevno koristimo plastične proizvode, često ne razmišljamo da svaka čestica mikroplastike koju unesemo može da završi upravo tamo gdje je najopasnije.
