Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju Svetog Stefana Lazarevića, despota srpskog, zajedno sa njegovom majkom, Svetom knjeginjom Milicom, monahinjom Еvgenijom
Despot Stefan Lazarević je bio sin i nasljednik svetog srpskog kneza Lazara Hrebeljanovića, koji je poginuo u bici sa Turcima na Kosovu 1389. godine, i kneginje Milice, koja je i sama bila pjesnikinja.
Godine 1405. oženio je Jelenu, kći Frančeska 2 Gatiluzija, gospodara Lezbosa.
Na početku svoje vladavine, 1393. godine, Stefan je nosio titulu kneza.
Kad je napunio 16 godina, majka mu je predala državu na upravljanje i povukla se u svoju zadužbinu, Ljubostinju. Srpski Despot je postao 1402. godine.
Kako nije imao djece, 1426. godine na saboru u Srebrenici proglasio je sestrića Đurđa Brankovića za svog nasljednika.
Despot Stefan Lazarević je iznenada umro od moždanog udara u toku lova, 1427. godine kod mjesta Crkvine, koje pripada opštini Mladenovac.
Kontroverza oko toga je li despot Stefan Lazarević sahranjen u Manasiji ili Koporinu nije razriješena. Oba manastira su njegove zadužbine. SPC je zvanično potvrdila da su mošti u Koporinu despotove.
Kasnije je DNK analizom utvrđeno da je u Manasiji sahranjen bliski srodnik kneza Lazara i to je predstavljeno kao siguran dokaz da je u pitanju despot Stefan.
Međutim, na osnovu istorijskih izvora nije sporno da je u Manasiji sahranjen drugi sin kneza Lazara, despotov brat Vuk, čiji DNK je mogao biti pronađen tamo.
Vjerovanja
Na današnji dan trebalo bi otići u crkvu na vjerski obred posvećen ovom prazniku.
Prema narodnim vjerovanjima, koja se vezuju za ovaj praznik i sveca, nije preporučljivo drijemati preko dana, kako ne bismo do kraja godine bili pospani.
U nekim krajevima Srbije nije preporučljivo ići na kupanje i plivanje.