Srpska pravoslavna crkva sutra obilježava Petrovdan, praznik posvećen svetim apostolima Petru i Pavlu. Večeras uoči praznika pravoslavni vjernici paliće lile kao simbol proslave, zaštite doma, čišćenja i obnavljanja energije.
Nekoliko dana prije Petrovdana članovi zajednice prave lile od brezove ili trešnjeve kore, koje se su se savijale kružno poput ,,vetrenjače“ i pričvrsti na vrh štapa dužine, a potom sušile. Događaj paljenja vatri se odigrava uoči Petrovdana i praćen je nizom običaja, među kojima su i branje cvijeća i pletenje vjenčića. Uprkos toku vrema, ovaj običaj je očuvan i danas, iako to sada izgleda znatno drugačije nego nekada, govori profesor doktor Irena Madar Tanjga.
"Paljenje vatre je ono što vežemo za zemaljski prikaz sunca. Petrovdanski običaji su zbog zanimljivog običaja očuvani i do danas. Palila se kolektivna vatra u selu najčešće na raskrsnicama u ratarskim krajevima, a u stočarskim krajevima kod torova. Palile su se lile, kojima su se obilazili torovi kako bi se zaštitila stoka. Prilikom obilaska torova u selu prikupljani su darovi, najčešće sir. Na kraju obilaska, svi učesnici povorske bi se nalazili pored velike vatre, gdje se pravila gozba, dok se u pojedinim krajevima ta gozba pravila narednog dana ili vikenda", objašnjava Madar Tanjga.
Sa prvim sumrakom, kako je to bilo nekada, stoka bi se zatvarala u torove, potom bi mladići palili lile i obilazili torove. Na taj način bi se, kako podsjeća, njihova snaga prenijela na prirodu koja se štiti.
"Danas su učesnici u paljenju lila najčešće djeca, pa danas taj običaj nekako ima zabavni karakter. Još jedna stvar koja je danas drugačija nego nekada jeste samo pravljenje lila, nekada su pravljene od pruirodnih materijala. Pravljene su od kore trešnje, javora ili bora, a danas imamo moderne lile. U jednom peridu je bio običaj da se pale i gume, a danas imamo lile koje se mogu kupiti i u kojima je petrole u malim posudama", govori profesor doktor Irena Medar Tanjga.
Iako tradicija nalaže da je paljenja lila način da se zaštiti priroda, paljenje velike količine gima i raznog otpada doprinosi samo njenom uništenju.
"Nije u duhu srpskog običaja da se uoči Petrovdana pali velika količina guma i raznog otpada. Lile se pale od kore trešnje, ali to se mora raditi na otvorenom prostoru gdje nema mogućnosti taj požar prenese na objekte i okolinu. Požar se razvija jako vrzo ali njegov razvoj zavisi od količine vazduha, materije koja sagorijeva i vremenskih prilika. U ovako ekstremno toplim danima požar se veoma brzo razvija i širi. Požar na otvorenom porostoru može dostizati brzinu od nekoliko desetina kilometara na sat", komandir vatrogasne brigade Banjaluka Miroslav Malinić.
Komandir vatrogasne brigade Banjaluka Miroslav Malinić uputio je apel građanima da večeras paljenju lila pristupe sa svim mjerama opreza kako bi se izbjeglo izbijanje požara i zagađivanje vazdiha.
Podsjetimo, na jugu Hercegovine, u Trebinju i okolini danima traje borba sa požarima.
