Mjere koje Narodna banka Srbije priprema za smanjenje marži banaka trebalo bi prije svega da pomognu slojevima stanovništva sa najnižim primanjima, izjavio je danas finansijski konsultant Vladimir Vasić i ocijenio da je neophodno raditi na jačanju konkurencije među bankama.
"Mi imamo bankarsko tržište koje je bankocentrično. To znači, da sav novac koji kruži oko nas, nekih 90 do 92 odsto se nalazi u bankama, tako da mi htjeli ne htjeli, ako imamo novac nosimo ga kući i stavimo, u slamaricu‚ ili u banku. Neko treće rješenje baš i nemamo, možda kupimo neku nekretninu i tu se završava naša opcija gdje ćemo sa novcem. Bankari kao i svi drugi koriste priliku, i ako je 'gužva na vratima', formiraju cijenu spram nje tako da su cijene novca koje sada imamo rezultat činjenice da je naše tržište bankocentrično i da nema dovoljno konkurencije između banaka, ali i nekih drugih međusektorskih rešenja koja su vezana za tržište kapitala“, rekao je on za Tanjug.
Prema njegovim riječima najavljene mjere Narodne banke mogu da budu administrativnog karaktera, i da se suštinski mora raditi na dugoročnosti, s jedne strane kako da se poboljša ponuda opcija za one koji žele da pozajme novac, bilo kao fizička bilo kao pravna lica, a s druge strane bi Narodna banka trebalo da radi na pojačanoj konkurenciji kako bi svako ko prodaje nešto osjetio i znao da ima konkurenciju.
Pojasnio je da kada je tražnja za kreditima velika, a ponuda ograničena ili vezana isključivo za banke, onda cijena novca ide nagore.
"To je mehanizam tržišta“, istakao je Vasić.
Govoreći o učestalom uzimanju kredita, on je iznio stav da kada se novac uzima on bi trebalo da radi za onoga ko ga uzima.
"Ako vi stalno, pod znacima navoda, krpite rupe, onda taj novac ne radi za vas. Vi onda samo izlazite iz jednog duga u drugi i stalno vrtite taj dug i onda se naravno pitate gdje su vam novci. Kada dobijete kredit od banke, osjećaćete se sjajno, kupovna moć vam je porasla, idete na ljetovanje ili ste kupili garderobu, dobar telefon i tome slično, ali onda dođe prvi sljedeći mjesec i skida vam se rata, recimo 20.000 dinara pa kažete‚ to je mnogo, da li sam baš to morao“, rekao je on.
Istakao je da uzimanje kredita mora da se planira i da bi pritom trebalo da znamo zašto uzimamo kredit i da ako to radimo samo da dodamo novac našem budžetu onda to nema smisla.
"Međutim ako uzimate kredit, recimo da upišete neki dodatni kurs, ne znate Еksel, pa daj da naučim Еksel, pa možda bih ja mogao Еksel da prodajem nekom drugom poslije, ili kurs kuvanja, onda vi zapravo novac koji ste pozajmili djelimično koristite zarad snaženja vaše budućnosti u smislu, pa ja više vrijedim, bolje ću se prodati na tržištu, naučiću jezik ili dva. To su elementi gdje vi zapravo novac koristite tako da vam on kreira buduću vrijednost“, naglasio je on.
Ocijenio je da je bolje da čovjeku poraste prihod, pa da iz tog prihoda vraća rate, nego da ostaje na istom prihodu, a da vraća rate za kredit.
Prema njegovim riječima kod vraćanja kredita suština je u sposobnosti zarađivanja.
Zato je njegov savjet onima koji zarađuju manje da primanja ne opterećuju kreditima.
"Ako imate platu od 60.000 dinara, nikada je ne bi trebalo opteretiti sa više od 30 odsto, jer vam u tom slučaju ostaje samo 40.000 dinara, sa kojima morate dosta toga da pokrijete“, rekao je on i dodao da je onima koji imaju veće plate lakše da funkcionišu sa dva-tri kredita.
