Agencija za nacionalnu bezbjednost Crne Gore, u saradnji sa crnogorskom Upravom policije, spriječila je pokušaj uspostavljanja radikalne islamske mreže u Crnoj Gori, rečeno je nezvanično podgoričkim Vijestima iz vrha bezbjednosnog sektora.
U okviru te akcije, iz zemlje je protjeran državljanin BiH H.Š. koji je u Plavu pokušavao da formira paradžemat - paralelnu vjersku zajednicu van okvira zvanične Islamske zajednice Crne Gore.
- To je jedna od posljednjih operacija koju su realizovali ANB i UP - rekao je neimenovani sagovornik Vijesti. On tvrdi da je njihova brza i pravovremena reakcija u tom slučaju bila presudna za sveukupan bezbjednosni ambijent u zemlji, koja je, kako kaže, zbog svoje otvorenosti izložena različitim bezbjednosnim izazovima.
Iz Agencije na čijem čelu je Ivica Janović zvanično su rekli da u Crnoj Gori postoji nekoliko radikalnih selafijskih grupa podijeljenih u više frakcija, koje se nalaze na različitim nivoima radikalizacije.
- U Crnoj Gori, do sada, nije izvršen teroristički napad u ime religije ili vjere. Međutim, u Crnoj Gori egzistira nekoliko radikalnih selafijskih grupa podijeljenih u više frakcija, koje se nalaze na različitim nivoima radikalizacije - odgovorili su iz tajne policije.
ANB je saopštila da se "uočava međunarodna komponenta u aktivnostima pripadnika tih grupa i njihova fokusiranost na pokušaje širenja radikalnih ideologija".
- Prevashodno na mlađu populaciju, kao i dalji nastavak radikalizacije pripadnika RAЕ populacije. Regionalno povezivanje radikalnih selafijskih grupa iste ideološke profilacije se ogleda kroz međusobne posjete, povremene boravke radikalnih vjerskih propovijednika iz regiona i dijaspore, formiranje lokalnih i regionalnih grupa na aplikacijama za enkriptovanu komunikaciju, dijeljenje propagandnog materijala i slično. Radikalni vjerski propovjednici, od kojih su neki nakon izdržane kazne već na slobodi, imaju dominantni uticaj na selafijsku scenu u Crnoj Gori - navodi se u odgovoru tajnne službe na set pitanja o prisutnosti radikalnih mreža u Crnoj Gori, ai i na ona o protjeranom državljaninu BiH.
Međutim, naveli su, kako u Crnoj Gori nema istaknutih lokalnih propovjednika, radikalne selafijske strukture se, u zavisnosti od ideološke orijentacije, oslanjaju na propovijednike iz država regiona.
Izvor iz vrha bezbjednosnog sektora pojasnio je da su tajna i javna policija utvrdile da je evidentna prisutnost većeg broja propovjednika koji djeluju izvan Islamskih zajednica i koji su protokom vremena ostvarili veliki uticaj, posebno u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu i Metohiji.
- Ako se zna da je prihvatanje radikalnih stavova ključni faktor u daljoj radikalizaciji, neophodno je problem rješavati u početnoj fazi, jer ukoliko to izostane jedan broj lica će ući u začarani krug iz kojeg nema povratka. Prepoznajući ove probleme obavještajno-bezbjednosni sektor Crne Gore je u kontinuitetu angažovan na sprečavanju svih vidova devijacija koje mogu doprinijeti daljoj radikalizaciji. Kroz čitav niz preventivnih aktivnosti do sada je uspijevao da se izbori sa problemima radikalizacije koja vodi ka terorizmu iako je svjestan da zbog regionalnih uticaja taj problem nije moguće u potpunosti iskorijeniti, ali je moguće djelovati kako bi se držao na društveno prihvatljivom nivou - rekao je isti izvor.
Sagovornik Vijesti iz bezbjednosnog sektora objasnio je da je boravak H.Š. u Crnoj Gori detektovan nakon prošlogodišnjih antiterorističkih akcija bezbjednosnih službi u Srbiji.
Taj državljanin BiH, iz Srbije je deportovan nedugo poslije terorističkog napada ispred izraelske Ambasade u Beogradu, 29. juna 2024. godine. Tog dana Miloš Žujović je ranio pripadnika tamošnje Žandarmerije Miloša Jevremovića.
Žujović, koji je nakon prelaska u islam uzeo ime Sabahudin, navodno je bio povezan sa vehabijskim pokretom i preselio se u Novi Pazar, skupa sa suprugom B. Ž, porijeklom iz Plava.
Dan nakon napada u kome je Žujović ubijen, podsjećaju Vijesti, pretreseno je nekoliko objekata, a među njima i stan u kom je H.Š. boravio u Srbiji. Osim njega tada su privedeni I.D. i K.B. prenijeli su tada regionalni mediji.
Tada je objavljeno da H.Š. koji je porijeklom iz Goražda, nije imao dozvolu za boravak u Srbiji i da će zbog toga biti deportovan nazad u BiH, što je učinjeno.
Sredinom jula prošle godine ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić saopštio je da nije utvrđeno da postoji šira organizacija koja je učestvovala u pripremi terorističkog akta u kome je teže povrijeđen pripadnik Žandarmerije.
Prema saznanjima crnogorskog bezbjednosnog sektora, H.Š. je prije nego je došao u Plav, duže boravio i u Raško-polimskoj oblasti, odakle je nakon pomenutog napada, deportovan u BiH.
Iz bezbjednosnog sektora Crne Gore nezvanično su rekli i do kakvih su sve podataka došli operativci tajne policije, tokom realizacije jedne od posljednjih aktivnosti.
- Poznato je da među vehabijama u Plavu, koje je H.Š. okupio bilo i onih koji su pripadali grupi plavskih vehabija, O.R. i Dž.C. koji su se priključili ISIL-u u Siriji. Nakon propasti ISIL-a, Omar Redžepagić je završio u kurdskom zatvoru, dok se za Džemala Canovića smatra da je poginuo boreći se na strani ISIL-a - rekao je isti sagovornik Vijesti.
Izvor iz vrha bezbjednosnog sektora objasnio je da su radikalne islamske mreže naglašeno zainteresovane za Ulcinj, a najavio je i nastavak akcija na eliminaciji pretnji.
- Pored Plava, regionalne radikalne mreže pokazuju pojačano interesovanje za Ulcinj, koji nije samo interesantan turističkim investitororima. Njihovo prisustvo i djelovanje je u fokusu bezbjednosnih službi i za očekivati je nastavak akcija na eliminaciji prijetnji. Naglašavam, pravovremena reakcija crnogorskih službi u ovom slučaju izuzetno je važna za sveukupan bezbjednosni ambijent - rekao je izvor Vijesti i istakao da je područje Zapadnog Balkana i dalje opterećeno prisustvom velikog broja radikalnih mreža među kojima i onih koje se, zbog pridruživanja njihovih članova ISIL-u tokom rata u Siriji, povezuju sa ovom terorističkom organizacijom.
- Islamske zajednice prepoznaju ovaj problem, ali izostaje njihova veća uključenost po dubini u sprečavanju prvenstveno radikalizacije mladih osoba. Nije to jedina aktivnost kojoj bi trebalo posvetiti pažnju - rekao je sagovornik Vijesti.
