Dodatno penziono osiguranje putem poslodavca (betriebliche Altersvorsorge - bAV) smatra se jednom od ključnih stubova njemačkog penzionog sistema. No do sada su od toga najviše profitirali radnici velikih preduzeća vezanih kolektivnim ugovorima.
Trenutno oko polovine zaposlenih ima to pravo, dok je situacija u manjim poduzećima, kod radnika sa skraćenim radnim vremenom i niskim prihodima često znatno lošija. To bi se sada trebalo promijeniti.
Ministar rada Barbel Bas (SPD) predstavila je nacrt zakona kojim želi znatno proširiti dostupnost radničkih penzija. Cilj je, kako kaže za medije, da radnička penzija "postane samorazumljiv dio penzione sigurnosti“. Nacrt zakona poslan je u utorak ostalim ministarstvima radi međuresorne koordinacije.
Šta donosi "Drugi zakon o jačanju radničkih penzija“
Nacrt zakona predviđa sljedeće ključne promjene:
Olakšice za mala poduzeća: Poslodavci će ubuduće moći uvesti radničke penzije i bez kolektivnog ugovora, na primjer putem sporazuma unutar preduzeća. Time se otvara dosadašnji model socijalnih partnera u kojem su penzije dogovarali poslodavački savezi i sindikati.
Automatski upis s mogućnošću odustajanja (Opting-out): Radnici će automatski biti uključeni u program radničkih penzija, ali će imati mogućnost izričitog odbijanja. Ovakvi modeli poznati su kao učinkoviti za povećanje učestvovanja.
Fleksibilnije ulaganje kapitala: Penzioni fondovi smjeće ulagati u rizičnije, ali potencijalno profitabilnije investicije. Ipak, poslodavac ostaje odgovoran za isplatu obećanih penzija.
Veće poreske olakšice: Granice prihoda za poreske olakšice biće indeksirane i godišnje povećavane. Do sada je pravo na olakšice prestajalo kada je dohodak porastao.
Više novca iz državnog proračuna: Od 2027. država će godišnje izdvajati dodatnih oko 150 miliona evra za finansiranje ove reforme.
"Ovim želimo dodatno ojačati radničke penzije temeljene na kolektivnim ugovorima, jer su one učinkovite, jeftine i sigurne", rekla je Bas za SZ. Poseban naglasak stavlja se i na bolju dostupnost za zaposlene na nepuno radno vrijeme.
Veliki jaz kod radnika s malim primanjima
U stvarnosti, radničke penzije često zavise o vrsti posla, što otvara pitanje socijalne pravednosti. Dok su u velikim firmama s kolektivnim ugovorima gotovo uobičajene, radnici u malim preduzećima rijetko imaju tu mogućnost.
Prema nacrtu zakona, trenutno 18,1 miliona radnika ima aktivno pravo na radničku penziju - to je 52 odsto zaposlenih koji plaćaju socijalne doprinose. Taj je postotak čak i lagano opao u posljednje vrijeme.
Zabrinjavajuće rupe u sistemu
Ta praznina politički je osjetljiva, posebno jer ulaskom generacije bejbi bumera u penziju raste pritisak na sistem. Dodatna penzija putem poslodavca trebala bi rasteretiti državni penzioni sistem - ali to za sada ne funkcioniše dovoljno dobro.
Još 2001. njemački je penzioni sistem podijeljen u tri stuba: državni, radnički i privatni. No stvarnost ne prati tu ambiciju. Više od trećine zaposlenih u 2023. nije imalo nikakav dodatni oblik penzione štednje - ni radničku, ni privatnu.
Razlozi su brojni: mnogi smatraju penzione proizvode neisplativima, a drugi jednostavno nemaju novca za štednju. Posebno su pogođeni mladi, zaposleni na nepuno radno vrijeme, porodice s više djece te osobe s migrantskim porijeklom.
Pritom dolazi i do zastoja u komunikaciji: dok mnogi radnici kažu da im poslodavci ne nude opciju štednje, dvije trećine poslodavaca tvrdi da radnici ne pitaju za tu mogućnost. Njemački penzioni zavod upozorava na moguće rupe u osiguranju u starosti.
Budućnost: Radnička penzija kao standard?
Novi zakon trebao bi konačno donijeti preokret. Vladajuća koalicija CDU/SPD označila je ovaj zakon kao prioritet. Usvajanje u Saveznom kabinetu planirano je za septembar, a zakon bi trebao biti izglasan u Bundestagu još ove godine, piše Feniks magazin.
