Izrael je tokom noći napao Iran. Prema izraelskim vojnim izvorima, pogođeni su objekti povezani sa iranskim nuklearnim programom i vojne lokacije, uključujući ključni kompleks za obogaćivanje uranijuma u Natanzu, a eksplozije su se čule i u Teheranu.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac proglasio je vanredno stanje na cijelom području zemlje.
Iranci su navodno poslali stotinjak dronova na Izrael, ali je izraelska vojska objavila da ih je sve srušila.
Sjedinjene Američke Države su upozorile da bi sukob sa Iranom bio haotičan i da bi mogao uvući cijelu regiju u rat, ali se Izrael ipak odlučio za napad.
Iako je Iran posljednjih godina ozbiljno oslabljen sankcijama i sve više izolovan, i dalje ima kapacitete za destabilizaciju regije i svjetske ekonomije. Britanski "Tajms" pobrojao je pet mogućih scenarija iranskog odgovora.
Prvi scenario: Iran uzvraća raketnim napadima na američke baze i Izrael
Iran posjeduje hiljade projektila srednjeg dometa, sposobnih da pogode američke baze širom regije – uključujući baze u susjednom Iraku i vazdušnu bazu Al-Udeid u Kataru.
Godine 2020. nakon što je američkim dronovima ubijen iranski vojni komandant Kasem Solejmani, Iran je raketirao baze sa američkim vojnicima u Iraku. Tada nije bilo smrtno stradalih među Amerikancima jer je baza na vrijeme evakuisana nakon upozorenja iz Irana.
Danas bi napad mogao biti mnogo širi – usmjeren na više baza istovremeno, uz korišćenje iranskih saveznika i posredničkih grupa u Iraku i Jemenu, što bi otežalo presretanje projektila.
Drugi scenario: Iran napada naftna polja u regionu
Bliski istok proizvodi oko 30 odsto svjetske nafte, ponajviše u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Еmiratima i Kuvajtu. U septembru 2019. napad projektilima i dronovima na saudijsko naftno postrojenje – za koji su Saudijci optužili Iran – prepolovio je proizvodnju nafte u toj zemlji i privremeno uklonio 5 odsto svjetske snabdjevenosti sa tržišta.
Iako se Iran od tada približio Saudijskoj Arabiji i drugim državama u regiji, dao je do znanja da bi mogao ciljati naftna polja u regiji ako njegovi nuklearni objekti budu napadnuti. Izazov za Izrael i SAD bio bi neutralisati što više iranskih raketnih baterija u prvom talasu napada, kako bi se umanjio učinak mogućeg iranskog odgovora.
Treći scenario: Iran blokira pomorski promet u Persijskom zalivu
Persijski zaliv ključan je za globalni prevoz nafte – kroz Ormuski moreuz prolazi do 30 odsto svjetske snabdjevenosti. Sukob bi mogao paralisati pomorski saobraćaj tim putem.
Bili su spremni za novi život: Posljednja fotografija nasmijane porodice prije pada aviona lomi srca
Britanska pomorska agencija UKMTO već je izdala upozorenje brodovima u regiji da budu oprezni. U prošlosti je Iran minirao i napadao brodove u tom području kako bi izvršio pritisak na zalivske države i SAD.
Četvrti scenario: Iran direktno napada Izrael
Iran je ranije zaprijetio novim napadima na Izrael ako izraelske snage napadnu njegova nuklearna postrojenja. U oktobru, kao odgovor na izraelsko bombardovanje iranskih postrojenja za proizvodnju projektila i protivvazdušne odbrane, Iran je ispalio salvu projektila na Izrael.
Većinu tih projektila presrela je izraelska protivvazdušna odbrana uz pomoć SAD, Britanije i Francuske, ali je nekoliko projektila ipak pogodilo metu – pali su na vojni aerodrom u kojem se nalazi flota izraelskih borbenih aviona F-35, samo nekoliko stotina metara od sjedišta izraelske obavještajne službe Mosad.
Peti scenario: Iranski saveznici se pridružuju sukobu
Hezbolah, dugogodišnji glavni iranski saveznik, decenijama je imao ulogu odvraćanja Izraela od napada, ali ta je grupa znatno oslabljena, kao i Hamas u Gazi.
Iran i dalje ima snažnu podršku jemenskih Huta, koji redovno ispaljuju projektile prema Izraelu, kao i posredničke naoružane grupe u Iraku, koje su napadale i izraelske i američke ciljeve u Iraku i Siriji.
