Gdje griješimo?

Sveštenik kritikovao domaćine zbog slavljena krsne slave - pravdaju se, a nisu u pravu!

  • Извор: Курир
  • 26.10.2021. 22:17

Sezona slava već je počela, sutra mnogi slave Sveta Petku kao svoju krsnu slavu, mnogi se spremaju da obilježe ovaj najvažniji crkveni običaj kod Srba. Jedni slave, drugi dolaze u goste, uglavnom poštujući tradiciju i način na koji se slavilo generacijama unazad.

Ipak, u slavskim običajima ima i mnogo "noviteta", među kojima su obilježavanje slave u kafani i restoranu, orkestar sa muzikom, trpeza koja je uvijek mrsna i nezaobilazne rasprave o politici. Razgovarali smo sa sveštenikom crkve u unutrašnjosti Srbije, koji nam je objasnio da li se ovim promjenama narušavaju običaji i šta mora da se ispoštuje kada se slavi. Dobili smo odgovore na pitanja da li se na slavu zove, da li je greh ako se na slavi vode rasprave, može li slava da bude mrsna na posni dan...

Prema riječima sveštenika Nikole, običaj slavljenja slave Srbi su ponijeli iz crkve i prenijeli ga na svoje kuće. Nakon toga je slava slavljena prema običajima određenog mjesta.

"Ranije su ljudi dolazili na liturgiju na dan slave crkve, gdje se lomio slavski kolač. Kasnije smo taj običaj prenijeli iz crkve u svoje kuće, kako bi ih svetitelj tamo štitio. Kada se desio taj momenat, svako u Srbiji je skladno svojim običajima i načinom života, dodavao ovom običaju nešto svoje", kaže sveštenik Nikola za Mondo.

DA LI JE ZDRAVICA DIO SLAVE?

Zato u nekim krajevima, kao što je Bosna, imamo zdravice, a u drugima nemamo, objašnjava on.

"Ukoliko sve različite 'varijante' slavljenja slave ne smetaju suštini slave, oni mogu da se primjenjuju. Molitva, krsna sveća, krsni kolač, koljivo, vino, tamjan, zejtin i ikona su običaji za koje se drži da ih je ustanovio i kanonizovao Sveti Sava. To je najvažnije i to su stvari bez kojih se ne može. Sve ostalo je manje važno", kaže sveštenik.

SLAVA U RESTORANU JE U REDU, POD JEDNIM USLOVOM

Na pitanje da li se modernim slavljenjem slave van kuće, najčešće u kafanama i restoranima narušavaju slavska tradicija i običaji, sveštenik kaže da to ne mora da bude slučaj.

"Lako je organizovati slavu u selu. Ali, ako imate puno prijatelja i rodbine, a prostor od 30 kvadrata, onda nije problem da se slava izmesti u veći prostor, kako bi se slava organizovala i sačuvala. Međutim, svako ko slavi u restoranu iz drugih razloga, zato što mu je tako lakše, nema vremena da čisti ili želi da od slave pravi cirkus i dovodi muziku, pravi veliku grešku i narušava slavsku tradiciju. Sve mora da bude u znaku proslavljenja svetitelja i svi treba da se trude da slijede njegov primjer", kaže sveštenik Nikola.

NEMA PRIČE O POLITICI I TEŠKIM TEMAMA

Iako orkestar nije nešto što dolikuje običajima, muzika sama po sebi nije loša kada se radi o slavama, kaže sveštenik Nikola.

"Ne bi trebalo da bude neprimjerena i da se pravi nekakva žurka. Ako nije tako, muzika na slavi nije nešto što je loše. Generalno, taj dan se treba uzdržavati od svakog pretjerivanja. Priče o politici, svađe, rasprave i teške teme nisu za slavsku trpezu. Kod Srba je to uzelo maha, ali trebalo bi promeniti tu naviku", kaže sveštenik.

NE TREBA POSTITI NA MRSNI DAN I OBRNUTO

Za mnoge običaje ljudi vremenom shvate da griješe, ali ne žele da ih mijenjaju, jer tvrde da "tako slave sve prethodne generacije" i nije na njima da takve običaje mijenjaju.

"Ima domaćina koji tvrde da slave uvijek mrsnu slavu, bilo da pada u srijedu ili petak, jer im je tako rekao djeda, pradeda. Kažu, ne žele da mijenjaju običaje. Ipak, kada god se koristi taj argument, on je uvijek u korist onoga ko slavi - većina takvih domaćina zapravo ne vole posnu hranu. To nije ispravno i zna se da je po crkvi 'kakav dan, takva čast', što znači da je slava uvijek posna kada je posni dan, mrsna kada je obrnuto. U svakom slučaju, akcenat ne treba da bude na trpezi", kaže sveštenik.

DA LI SE NA SLAVU ZOVE ILI NE?

Jedna od izreka koju često čujemo kada su u pitanju slave jeste da se "na slavu ne zove", već isti gosti treba svake godine da dolaze sami, po "tradiciji".

"Srbi vole zonu komfora i ne vole promjene. To znači da je taj običaj uveden kako bi se neke stvari podrazumevale, kako bi njima bilo lakše. Nije greška ni pozvati, ni ne pozvati nekoga na slavu. I jedna i druga odluka domaćina nije greška i treba da se poštuje", kaže naš sagovornik.

ŽITO I NA SVETOG ARHANĐELA?

Nije rijetkost da se čuje da na slavi, posebno za Aranđelovdan, nema žita, pošto se radi o svecu koji je živ.

"Ljudi žito poistovećuju sa običajima na pogrebima. Ali to je pogrešno, jer žito je simbol života, pošto kada padne na zemlju, iz njega nešto izraste. Zato ga treba koristiti na svakoj slavi, bez obzira koji svetac je u pitanju", objašnjava sveštenik.

Тагови: