Izvoz hrane

Može li Indija da nahrani svijet

  • 19.04.2022. 20:01

Prethodne nedjelje indijski premijer Narendra Modi rekao je američkom predsjedniku Džozefu Bajednu da je Indija spremna za izvoz hrane čitavom svijetu, poslije nestašica i rasta cijena zbog rata u Ukrajini.

Modi je rekao da je Indija ima „dovoljno hrane" za 1.4 milijardu ljudi i da je „spremna da svijet snadbje hranom od sutra", ukoliko Svjetska trgovinska organizacija (STO) to dozvoli.

Cijene sirovina su već bile na vrhuncu deceniju prije rata u Ukrajini zbog problema sa žetvom.

Potom su ponovo skočile zbog rata i sad su na najvišem nivou od 1990. godine, prema indeksu cijena hrane Organizacije UN za hranu i poljoprivredu (UNFAO).

Rusija i Ukrajina su dva najveća izvoznika pšenice u svijetu i prodaju oko trećinu globalne godišnje proizvodnje pšenice.

Ove dvje zemlje takođe učestvuju sa 55 odsto svjetskog godišnjeg izvoza suncokretovog ulja i 17 odsto u izvozu kukuruza i ječma.

Prema UNFAO-u, očekivalo se da će ove godine zajedno izvoziti 14 miliona tona pšenice i više od 16 miliona tona kukuruza.

„Prekidi u snabdjevanju i sankcije sa kojima se Rusija suočava znači da ovaj izvoz ne funkcioniše. Indija bi mogla da se uključi u veći izvoz, posebno kada ima dovoljno zaliha pšenice", kaže Upali Galketi Aratčiladž, ekonomista UNFAO iz Rima.

Indija je drugi najveći proizvođač pšenice u svijetu.

Početkom aprila, na zalihama je bilo 74 miliona tona ove dvije osnovne sirovine.

Od toga, 21 milion tona je zadržan za stratešku rezervu i sistem javne distribucije (PDS), koji omogućava da više od 700 miliona siromašnih ljudi ima pristup jeftinoj hrani.

Indija je takođe jedan od najjeftinijih svjetskih dobavljača pšenice i riže - već izvozi rižu u skoro 150, a pšenicu u 68 zemalja.

Izvezla je oko sedam miliona tona pšenice u periodu 2020-2021. godina.

Reagujući na rastuću tražnju na međunarodnom tržištu, trgovci su već sklopili ugovore za izvoz više od tri miliona tona pšenice od aprila do jula, prema zvaničnicima.

Izvoz poljoprivrednih proizvoda premašio je rekordnih 50 milijardi dolara u 2021-2022. godine.

Indija ima kapacitet da izveze 22 miliona tona pirinča i 16 miliona tona pšenice u ovoj fiskalnoj godini, prema riječima Ašoka Gulatija, profesora poljoprivrede u Indijskom savjetu za istraživanje međunarodnih ekonomskih odnosa.

„Ako STO dozvoli izvoz državnih zaliha, to može biti i više. To će pomoći u spuštanju svjetskih cijena i smanjiti teret zemalja uvoznica širom svijeta", dodao je on.

Ipak, postoje neke rezerve.

„U ovom trenutku imamo dovoljno zaliha. Ali postoji zabrinutost i ne bi trebalo da srljamo sa hranjenjem svijeta", kaže Hariš Damodaran, viši saradnik u Centru za politička istraživanja, istraživačkom centru sa sjedištem u Delhiju.

Prvo, postoje strahovi da će žetva biti manja nego što se očekuje.

Nova sezona u Indiji je u toku i zvaničnici predviđaju da će biti požnjeto rekordnih 111 miliona tona.

Ali stručnjaci poput Damodarana nisu ubijeđeni.

On vjeruje da će prinos biti mnogo manji zbog nestašice đubriva i vremenskih nepogoda - prekomjernih kiša i velikih ranih ljetnih vrućina.

„Precijenjujemo proizvodnju, znaćemo za 10 dana", kaže on.

Drugo pitanje je, kažu stručnjaci, prekomjerna količina đubriva, osnovna komponenta poljoprivrede.

Indijske zalihe su smanjile - Indija uvozi di-amonijum fosfat i đubriva koja sadrže azot, fosfat, sumpor i potaš.

Rusija i Bjelorusija čine 40 odsto svjetskog izvoza potaše.

Globalno gledano, cijene đubriva su već visoke zbog rastućih cijena gasa.

Nedostatak đubriva bi lako mogao da pogodi proizvodnju u narednoj sezoni žetve.

Jedan od načina da se ovo zaobiđe, kaže Damodaran, jeste da Indija poradi na razmjenama „pšenice za đubrivo" sa zemljama poput Egipta i Afrike.

Takođe, ako se rat nastavi, Indija bi mogla da se suoči sa izazovima poput ulaska u izvoz.

„Izvoz velikih količina žitarica podrazumijeva ogromnu infrastrukturu poput transporta, skladištenja, brodova. Takođe kapacitet za početak isporuke velikih količina", kaže Aratčiladž.

Tu je i pitanje većih troškova transporta.

Takođe, postoji velika zabrinutost zbog galopirajućih cijena hrane kod kuće - inflacija cijena hrane je u martu dostigla 16-mjesečni maksimum od 7,68 odsto.

Ovo je uglavnom uzrokovano rastom cijena ulja, povrća, žitarica, mlijeka, mesa i ribe.

Indijska centralna banka upozorila je na „povećane globalne pritiske na cijene ključnih prehrambenih artikala" koje dovode do „visoke neizvjesnosti" u pogledu inflacije.

Ruska invazija će najverovatnije imati „ozbiljne posljedice" na svjetsku bezbjednost u snadbjevanju hrane, prema podacima IFPR, istraživačkog centra.

UNFAO procjenjuje da bi produženi prekid izvoza pšenice, đubriva i drugih proizvoda iz Rusije i Ukrajine mogao da poveća broj neuhranjenih ljudi u svijetu sa osam na 13 miliona.

Vlada je priznala da je više od tri miliona dece u Indiji neuhranjeno uprkos obilnim usevima i velikim zalihama hrane (Gudžarat, rodna država premijera Modija, ima treći najveći broj takve djece.)

„Ne možete biti galantni po pitanju bezbjednosti u snadbjevanju hrane. Ne možete se igrati sa hranom namjenjenom sistemu subvencionisane ishrane", kaže Damodaran.

Ako postoji nešto što indijski političari znaju to je da hrana ili njen nedostatak, određuje njihovu sudbinu - državne i savezne vlade su pale u prošlosti zbog rasta cijene luka.


(BBC na srpskom)


Тагови:
  • 19:00 АТВ Вијести

    Центална информативна емисија АТВ-а у којој доносимо преглед најважнијих информација и догађаја из земље, региона и свијета тачно у 19 часова.

  • 19:40 Маркетинг

    Блок економско-пропагандног програма.

  • 19:42 Спорт

    Преглед најважнијих дневних спортских дешавања и информација из земље, региона и свијета.

  • 19:49 Маркетинг

    Блок економско-пропагандног програма.

  • 19:50 Временска прогноза

    Преглед временских и биометеоролошких прилика у земљи и региону.

  • 19:52 Без коментара

    Кратка, динамична и занимљива емисија која окупља и износи видео снимке необичних и несвакидашњих призора и догађаја из цијелог свијета.