Veliki udarac

Šta bi bilo sa svjetskom ekonomijom ako bi Kina napala Tajvan?

  • Izvor: Blic
  • 10.08.2022.22:32

Ruska vojna operacija u Ukrajini ove godine uzburkala je globalna energetska tržišta i izazvala nestašicu hrane u nekim dijelovima svijeta. Poremećaji bi se mogli intenzivirati tokom zime, sa rastućim troškovima energije koji bi izazvali recesiju u Evropi i oslabili ekonomije Sjedinjenih Država i mnogih drugih nacija. I dalje je moguć širi i razorniji sukob.

Rat koji uključuje Kinu bio bi mnogo razorniji. Nedavna posjeta predsjednice Predstavničkog doma Nensi Pelosi Tajvanu razbjesnila je kinesku komunističku vladu, koja je lansirala rakete iznad ostrva i sprovela preteće vojne vježbe sa ciljem da podsjeti svijet da Kina planira da jednog dana pripoji Tajvan, bilo mirnim putem ili silom.

SAD i Kina razmijenile optužbe o teritorijalnim sporovima

Ako bi to uključivalo oružani sukob, to bi vjerovatno nanijelo više štete svjetskoj ekonomiji i globalnim tržištima nego bilo koja vojna konfrontacija od Drugog svjetskog rata. Za razliku od Rusije ili Ukrajine, kineski proizvodni sektor duboko je povezan sa ekonomijama svuda, uključujući Sjedinjene Države i Evropu. Mora oko Kine i Tajvana su neka od najprometnijih brodskih puteva na svijetu.

Ratni poremećaj cijele te trgovine bio bi poražavajući. Prije ruske akcije u Ukrajini, na primjer, američka trgovina sa Rusijom iznosila je 36 milijardi dolara godišnje. Trgovina sa Ukrajinom iznosila je 4 milijarde dolara godišnje, što je ukupno 40 milijardi dolara direktne trgovine ugrožene ratom.

Američka trgovina sa Kinom iznosi 656 milijardi dolara godišnje, uključujući uvoz potrošačkih proizvoda u svaki američki dom i komponente u mnogim proizvodima koji se sklapaju u Sjedinjenim Državama. Američka trgovina sa Tajvanom iznosi 114 milijardi dolara, a to uključuje neke od najnaprednijih svjetskih poluprovodnika. Kombinovano, američka trgovina sa Kinom i Tajvanom je 10 puta veća od trgovine SAD između Rusije i Ukrajine, a uključuje proizvode koji su daleko važniji za američku ekonomiju. Ista međuzavisnost postoji između Kine, Tajvana i većine naprednih svjetskih ekonomskih centara.

U slučaju rata, „ekonomske posljedice bi bile katastrofalne“, tvrde Hal Brends i Majkl Bekli u novoj knjizi „Zona opasnosti: Nadolazeći sukob sa Kinom.“ Oni dodaju: „Globalna depresija bi bila gotovo zagarantovana”.

Tajvan se odvojio od Kine 1949. godine, na kraju kineskog građanskog rata, i sada funkcioniše kao nezavisna demokratija. Kina, međutim, smatra Tajvan odmetničkom republikom, a predsednik Si Đinping insistira da je „ponovno ujedinjenje“ sa Tajvanom neizbježno. Pošto Tajvan nije zainteresovan, Kina bi morala da prisili ponovno ujedinjenje.

Veliki udarac prosperitetu SAD

Sjedinjene Države imaju namjerno nejasnu politiku prema Tajvanu, koja podrazumijeva da bi američka vojska pomogla u odbrani Tajvana ako Kina napadne, a da to nije otvoreno. Predsednik Bajden je pojasnio tu politiku u maju, kada je rekao da, SAD će braniti Tajvan ako Kina izvrši invaziju. Iako bi to bila najbolja šansa Tajvana da preživi kao nezavisna demokratija, to može biti i najgori scenario za ekonomsku katastrofu koju bi proizveo rat oko Tajvana.

Istraživačka organizacija "Rand" procenjuje da bi rat koji bi uključivao Kinu i Sjedinjene Države odrezao 5% od 23 triliona dolara američke ekonomije, što bi bio najveći udarac američkom prosperitetu od Velike depresije 1930-ih. U 2009. godini, usred Velike recesije, američki bruto domaći proizvod opao je za samo 2,6%. Indeks akcija S&P 500 dostigao je dno 2009. 55% ispod svog prethodnog vrha, što bi mogao biti samo ukus gubitaka koje su investitori mogli očekivati od američko-kineskog rata..

Kineska ekonomija vrijedna 17 biliona dolara pretrpjela bi mnogo više, a njen BDP bi pao za čak 25 odsto, kaže "Rand". Kao i kod ruske ekonomije nakon invazije na Ukrajinu, šteta bi vjerovatno dolazila iz nekoliko pravaca: ekonomske sankcije koje su uvele Sjedinjene Države i druge savezničke nacije, napadi Tajvana na kinesku infrastrukturu, troškovi održavanja skupog i možda dugotrajnog rata i odvajanje Kine od mnogih međunarodnih sistema.

Relativno mala tajvanska ekonomija vredna 670 milijardi dolara vjerovatno bi najviše stradala, jer se nacija borila za sam opstanak. Ukrajina, koja je trenutno u sličnoj egzistencijalnoj borbi, mogla bi da pretrpi razorni pad proizvodnje od 45% ove godine dok se bori da izbaci ruske snage koje su invazione. Na Tajvanu, industrija poluprovodnika je toliko važna da bi njeno hvatanje netaknuto moglo biti cilj prvog dana kineske vojske, ako bi izvršila invaziju. Takođe je moguće da bi Tajvan i njegovi saveznici mogli da unište najsavremenija fabrička postrojenja, kako bi ovu vitalnu tehnologiju zadržali izvan kineskih ruku.

„Možete dati racionalan argument da bi Zapadu bilo mnogo bolje da tajvanska industrija čipova bude rupa u zemlji nego da bude pod kineskom kontrolom“, rekao je naučnik sa Univerziteta Stanford Herbert Lin nedavno Benu Verškulu iz Iahoo Finance.

Taktika 'sive zone'

Ovi scenariji pretpostavljaju da Sjedinjene Države zaista intervenišu u ime Tajvana ako Kina izvede vojni napad, oslobađajući zastrašujući rat između dvije nuklearno naoružane zemlje. Mogli bi biti i drugi ishodi. Kao prvo, Kina možda nikada neće vojno napasti Tajvan, umjesto toga birajući taktike „sive zone” kao što su sajber ratovanje i tekuće vojne vježbe koje čine rizičnijim i skupljim za druge nacije da posluju sa Tajvanom. Ako bi Kina prihvatila ovaj pristup, mogla bi pažljivo da izbjegne neku vrstu granične akcije koja bi mogla da izazove američku umiješanost.

Ako dođe do rata, Amerikanci ne bi trebalo da pretpostavljaju da će završiti na pobedničkoj strani. Prvo, nije 100% jasno da bi američki predsjednik, ko god on ili ona bila, bio spreman da rizikuje hiljade američkih života u Aziji tako što će brodove i avione uvesti u rat protiv Kine u ime Tajvana. Postoje načini da se „odbrani Tajvan“ bez slanja američkih pripadnika u rat, kao što je obezbjeđivanje vrste hardvera i obavještajnih podataka koje Sjedinjene Države sada isporučuju Ukrajini.

Da su Sjedinjene Države krenule u rat, pobjeda teško da bi bila unaprijed određena. Kina je agresivno gradila svoju vojsku dvije decenije i namjerno stvarala silu sposobnu da pobijedi Sjedinjene Države u ratu oko Tajvana. Kina bi se borila sa sopstvenih obala, dok bi se američke linije snabdjevanja protezale preko ogromnog Tihog okeana.

Tajvanska vojska je prva linija odbrane i nije jasno da li su snage ostrva spremne za rat kao što to mogu biti kineske. Jedna od zabrinutosti je moguća vojska kineskih špijuna ugrađenih u tajvanski aparat za nacionalnu bezbjednost. Hvaljena američka vojska takođe bi mogla da se nađe nespremna. Kao što Brends i Bekli ističu, američka vojna moć će „uskoro pasti“, pošto Pentagon povlači legije ratnih brodova i bombardera iz industrijske ere. Dolaze noviji i bolji borbeni sistemi, ali ne za neko vrijeme.

"Gospodin Si je više puta rekao da se zadatak ’oslobađanja’ Tajvana ne može prenositi sa generacije na generaciju“, napisali su nedavno Brends i Bekli u Volstrit džurnalu. „Sredinom i krajem 2020-ih, on će imati najbolju šansu da ostvari tu misiju".

Tržišta nisu pokazala zabrinutost zbog Pelosijeve posjete Tajvanu ili pretećeg odgovora Kine. S&P 500 je porastao u nedelji kada je Pelosi posjetila Tajvan, a Kina je poslala rakete, dok su investitori to puhanje u grudima tumačili kao držanje. Nema opipljivih znakova da se Kina sprema da pokrene stvarni rat ili da bi predsjednik Si bio spreman da svoju naciju gurne u vrtlog koji sam možda neće preživjeti, prenosi Yahoo!Finance.

To je vjerovatno tačno. Ali mnogi analitičari su mislili da ruski predsjednik Vladimir Putin nikada neće rizikovati gnijev Zapada akcijom u Ukrajini, a Putin je dokazao da nisu u pravu. Nema razloga za brigu sve dok vojne snage ne pređu granicu. Onda postoji sve o čemu treba da brinete, prenosi Blic.

Tagovi: