Bramerc je istakao da su ga hrvatske vlasti obavijestile da je istraga i krivično gonjenje njihovih državljana "pitanje državne bezbjednosti".

"Takav stav pretvara pravdu u političko pitanje, a trebalo bi da se radi samo o nepristrasnoj sudskoj procjeni dokaza i zakona. Prije ulaska u EU, Hrvatska je bila lider u promovisanju pravde i učinkovite regionalne pravosudne saradnje. Nažalost, ona više ne igra tu ulogu", naglasio je Bramerc i obavezao se da će nastaviti razgovore sa hrvatskim vlastima.

Govorivši o pitanjima koja se tiču prostora bivše Jugoslavije, Bramerc je istakao da "najznačajnije pitanje ostaje regionalna pravosudna saradnja", koja je "neophodna jer danas žrtve i počinioci često žive u različitim zemljama".

Savjetu bezbjednosti UN obratila se i predsjednik Međunarodnog mehanizma krivične sudove (MMKS) Grasijela Gati Santana, prvi put otkako je preuzela funkciju predsjednika Mehanizma 1. jula 2022. godine.

Ona je istakla značajan napredak Mehanizma u vezi sa tekućim slučajevima, naglasivši da su pred MMKS trenutno samo dva preostala slučaja, od kojih je jedan apelacioni postupak u slučaju "Stanišić i Simatović".

Santana i Bramerc podsjetili su da je Apelaciono vijeće Mehanizma zakazalo saslušanja u slučaju Stanišić i Simatović za 24. i 25. januar naredne godine, te da se presuda očekuje do juna 2023. godine.

Kada se radi o slučaju "Jojić i Radeta", Santana je istakla da je razočarana zbog izostanka saradnje sa Mehanizmom i pozvala Srbiju da ispuni svoje obaveze u okviru saradnje.