Bivši generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen izjavio je da bi neke članice Alijanse mogle dobrovoljno poslati vojnike u Ukrajinu, ako Kijev ne dobije garancije o širokom spektru pitanja na predstojećem skupu bloka koji će biti održan u julu u Viljnusu u Litvaniji.
Rasmusen, koji je sada savjetnik ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog i koji je sarađivao sa njegovim prethodnikom Petrom Porošenkom, rekao je da Kijevu treba dati pismene garancije prije nego što se lideri NATO-a sastanu sljedećeg mjeseca, uključujući razmjenu obavještajnih podataka sa Zapadom, transfer oružja i zajedničke vojne vježbe.
"Ako NATO ne može da se dogovori o konkretnoj mapi puta za Ukrajinu, postoji jasna mogućnost da neke zemlje pojedinačno preduzmu akciju", rekao je on u srijedu, prenosi "Gardijan".
Kako je Rasmusen ocenio, Poljska bi mogla biti jedna od tih zemalja.
"Mislim da bi Poljaci ozbiljno razmotrili ulazak u zemlju i formiranje koalicije dobrovoljaca ako Ukrajina ne dobije ništa u Vilnjusu", rekao je on.
Rasmusen je, nakon proputovanja Evropom i SAD, tokom kojeg je pokušao da osnaži vojnu podršku Ukrajini, tvrdio da bi razmiještanje stranih trupa u Ukrajini bilo u skladu sa međunarodnim zakonom ako Kijev to zatraži.
Aktuelni generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nedavno je potvrdio da će se u Viljnusu razmatrati određeni stepen bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, ali je naglasio da se pune garancije mogu ponuditi samo članicama Alijanse.
Blok je prvi put obećao da će Ukrajini odobriti članstvo još 2008. godine, a Kijev je zvanično podnio zahtjev za pridruživanje prošlog septembra, iako od tada pitanje ukrajinskog članstva nije značajno uznapredovalo.
Nekoliko NATO članica postale su vatreni pobornici članstva Ukrajine u bloku i pozivaju druge zapadne zemlje da definišu jasan put Kijeva ka članstvu.
Grupa istočnoevropskih članica poznata kao "Bukureštanska devetorka" je ranije ove nedjelje izdala saopštenje u kome poziva blok da u Viljnusu "pokrene novu političku trasu koja će dovesti do članstva Ukrajine u NATO-u" i da se odluči za "robusniji, višegodišnji i sveobuhvatniji paket podrške" za Kijev.
Iako je iz Vašingtona u više navrata potvrđivano da će se Ukrajina jednog dana pridružiti Alijansi, SAD posvećuju više pažnje aktuelnom sukobu sa Rusijom, nadajući se da će pitanje članstva Kijeva riješiti kasnije.
Međutim, američka ambasadorka pri NATO-u Džulijan Smit rekla je za "Gardijan" u srijedu da zvaničnici sada "razmatraju niz opcija za signaliziranje ukrajinskog napretka u odnosima sa NATO-om", iako nije precizirala šta bi to moglo da podrazumijeva.
Rusija je, sa druge strane, u više navrata istakla da istočna ekspanzija NATO-a ugrožava njenu bezbjednost, dok su napori za naoružavanje Ukrajine i pre eskalacije sukoba navedeni kao jedan od razloga za pokretanje Specijalne vojne operacije u februaru 2022.
Moskva je takođe navela da ukrajinska vojna neutralnost predstavlja ključni uslov za dugotrajan mir, prenosi RT Balkan.
