Iako mnogi vozači povremeno malo jače pritisnu papučicu gasa, prebrza vožnja često dovodi do saobraćajnih nezgoda. Prilikom brže vožnje, vozač ima manje vremena za reakciju, a u ekstremnoj situaciji može biti teško kontrolisati automobil. Razne studije su pokazale da u urbanim sredinama povećanje brzine od samo 1 km/h povećava vjerovatnoću saobraćajne nezgode i do 4%.

Poskupili advokati

Kultura vožnje i kazne za prekoračenje brzine značajno se razlikuju širom Еvrope. Kompanija za podatke o vozilima carVertical sprovela je istraživanje u 23 zemlje, uključujući Hrvatsku, kako bi utvrdila razliku između kazni za prekoračenje brzine i stope oštećenja vozila. Da li veće kazne zaista odvraćaju od prekoračenja brzine kada koštaju veliki dio plate vozača?

Da li veće kazne dovode do manjeg broja oštećenih automobila?

Hrvatska ima relativno umjerene kazne za prekoračenje brzine. Na primjer, prekoračenje ograničenja brzine za 15 km/h u Hrvatskoj kažnjivo je novčanom kaznom od 60 evra. S obzirom na prosječnu mjesečnu platu u zemlji od 1.397 evra, ova kazna predstavlja oko 4,3% mjesečnog prihoda.

U studiji kompanije carVertical, Hrvatska je na 12. mjestu po tome koliko prosječnog prihoda vozača odlazi na plaćanje kazni za prekoračenje brzine.

Međutim, u istraživanju, Hrvatska ima jednu od najviših stopa štete. Prema Indeksu transparentnosti tržišta polovnih automobila, podaci o šteti su dostupni za 55% automobila u Hrvatskoj.

Šta je ispravno, kako zalijevati biljke i kada

„Kazne za prekoračenje ograničenja brzine do 15 km/h u Еvropi mogu se kretati od 10 do preko 200 evra. Iako zemlje sa višim kaznama imaju tendenciju da imaju manje oštećenih vozila, trebalo bi da uzmemo u obzir i kulturu vožnje – stepen tolerancije vozača za kršenje saobraćajnih pravila značajno varira između evropskih zemalja“, objašnjava Matas Buzelis, stručnjak za tržište automobila u kompaniji carVertical.

Skandinavske zemlje prednjače sa strogim kaznama

Skandinavske zemlje, Švedska, Danska i Finska nameću relativno visoke kazne u poređenju sa prosječnim prihodima i pokazuju niže stope oštećenja vozila.

U Danskoj, na primjer, prekoračenje ograničenja brzine do 15 km/h košta 3.000 danski kruna (402 evra) – oko 10% prosječne mjesečne plate. A danski vozači se ne žure: nešto više od petine provjerenih automobila je bilo oštećeno.

Koliko puta se smije pržiti meso u istom ulju

Nasuprot tome, mnoge zemlje Centralne i Istočne Еvrope imaju relativno niske kazne za prekoračenje brzine i veće stope štete. U Poljskoj, na primjer, kazna za prekoračenje ograničenja brzine do 15 km/h iznosi 100 PLN (24 €), u Letoniji – 40 €, a u Slovačkoj – 39 €. Ove kazne iznose samo 1,6-3,3% mjesečne plate u ovim zemljama. Međutim, više od polovine svih automobila u svakoj zemlji imalo je istoriju štete, a Poljska je na vrhu liste sa 62,1% pogođenih vozila.

„Niske kazne ne moraju nužno značiti da će zemlja imati više vozača koji prebrzo voze i više nesreća. Na primjer, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Španija imaju umjerene kazne, ali i niske stope povreda. To govori o određenom nivou javne svijesti – kada vozači razumiju posljedice prekoračenja brzine, ponašaju se odgovornije“, kaže Buzelis.

Kazne za prekoračenje brzine mogu dostići stotine hiljada evra

U Finskoj, manji prekršaji prekoračenja brzine podležu fiksnim kaznama, ali ozbiljniji prekršaji, poput prekoračenja ograničenja brzine za više od 20-25 km/h, podležu kaznama zasnovanim na prihodu. Koristeći sistem dnevnih kazni, konačni iznos zavisi od prihoda vozača, što znači da bogatiji prekršioci mogu platiti hiljade evra za isti prekršaj. Još jedna evropska zemlja sa sličnim sistemom je Švajcarska.

Britanci prodali rudnik srebra u BiH kanadskoj kompaniji za 1.25 milijarde dolara

Prije nekoliko godina, vijest je odjeknula kada je milioner u Finskoj dobio kaznu od 121.000 evra zbog prekoračenja ograničenja brzine od 30 km/h.

Prema riječima Buzelisa, vozači koji prekoračuju brzinu trebalo bi da shvate da ne samo da rizikuju visoke kazne već i izazivaju saobraćajne nezgode sa ozbiljnim posljedicama. Stručnjak podstiče ljude da budu odgovorni i da ne rizikuju svoje živote ili živote drugih nepotrebno.

Metodologija

Istraživanje kompanije carVertical kombinuje podatke o šteti iz Indeksa transparentnosti tržišta polovnih automobila, prosečne mjesečne zarade nakon oporezivanja u 23 zemlje i standardnu kaznu za prekoračenje ograničenja brzine za 11-15 km/h u urbanom području (kada je ograničenje brzine 50/60 km/h).

Koristeći ove podatke, istraživači su izračunali koji procenat prosječnog mjesečnog prihoda predstavlja kazna i rangirali zemlje u skladu sa tim. Moguće su male varijacije u vrijednostima zbog različitih kurseva konverzije valuta.

(Bljesak)

Pratite nas i putem Vibera