Nedostatak sna je poznat kao prijetnja po zdravlje, ali novija istraživanja pokazuju da ni prekomerno spavanje (više od devet sati) nije bezopasno - naprotiv, može biti povezano s većim rizicima nego što se do sada pretpostavljalo. Iako takva saznanja mogu izazvati zabunu i brigu, važno je razumjeti šta zaista stoji iza ovih tvrdnji i šta duže spavanje može da predstavlja.
San, uz uravnoteženu ishranu i fizičku aktivnost, je osnova dobrog zdravlja. Dok spavamo, tijelo prolazi kroz procese koji mu omogućavaju da efikasno funkcioniše kada smo budni, od regeneracije mišića do obrade uspomena i regulisanja emocija.
Većini odraslih je potrebno između sedam i devet sati sna svake noći, ali postoje izuzeci - neki ljudi prirodno manje spavaju, ali i dalje dobro funkcionišu. Ipak za većinu, spavanje ispod sedam sati redovno dovodi do smanjene koncentracije, lošijeg raspoloženja, većeg stresa i manjka energije. Hronični manjak sna povećava rizik od brojnih bolesti, od srčanih i moždanih udara do dijabetesa, anksioznosti, depresije, pa čak i nekih vrsta karcinoma.
Nedavnim pregledom više od 70 istraživanja takođe je ustanovljena veza između dužeg spavanja i većeg rizika od smrtnosti. Uz to, produžen san se često povezuje i sa zdravstvenim problemima kao što su depresija, hronični bolovi, povećanje tjelesne težine i metabolički poremećaji.
Ipak, važno je naglasiti da ovi nalazi ukazuju samo na povezanost, a ne na uzročno-posljedičnu vezu. Drugim riječima, samo zato što neko duže spava ne znači da će razviti zdravstvene probleme. Moguće je i da postojeće zdravstvene tegobe, kao što su hronična bolest, bolovi ili posledice lijekova, dovode do povećane potrebe za odmorom. Spavanje, u tom slučaju, može biti simptom, a ne uzrok problema.
Faktori kao što su prekomjerna težina, pušenje i sedentarni način života, koji sami po sebi predstavljaju rizik po zdravlje, takođe mogu doprinijeti lošem snu. Upravo zbog toga nije jednostavno izolovati efekat samog sna od generalnog stila života i zdravstvenog stanja. Dakle, ako primijetite da neprestano spavate znatno duže nego obično, to bi mogao biti znak da se dešava nešto ozbiljnije sa vašim zdravstvenim stanjem, a da toga niste svjesni.
S obzirom na to da većina ljudi ne spava dovoljno, stručnjaci tvrde da je postizanje preporučene količine sna još uvijek glavni cilj. Redovna fizička aktivnost, boravak na dnevnom svijetlu i izbjegavanje ekrana u večernjim satima mogu poboljšati navike spavanja.
Idealna količina sna zavisi od pojedinca, njegovih godina i zdravstvenog stanja - na primjer, deci i tinejdžerima često treba više sna, a preporuka za njih je osam do 10 sati. Starijim osobama, ukoliko nemaju poremećaj sna, potrebna količina sna je ista kao u mlađim godinama, a za većinu odraslih, sedam do devet sati sna je optimalno, prenosi ''Sajens alert''.
.webp)
