Ne mogu mijenjati ono što je u Ustavu BiH. Priznao je to i napokon shvatio nelegalni i nelegitimni Kristijan Šmit.
Ovo priznanje “palo” je na slučaju “Kovačević”.
Zbog odluke Еvropskog suda za ljudska prava ne mogu mijenjati Ustav, to, kaže Šmit može učniti samo parlament.
"To je totalno promašeno. Ovdje nije riječ o pobjednicima o pobijeđenima. A gospodin Kovačević zna jednako dobro kao i ja da to uopšte nije nešto što ja mogu promijeniti ili da to mora promijeniti parlament gdje se mora naći dogovor", rekao je Šmit.
Jedan dio za početak je dobro shvatio. Ostao mu je još ovaj drugi.
Mora Šmit da shvati, pojašnjava Ognjen Tadić, da osim što Ustav ionako ne može mijenjati, u njega ne može dopisivati ni odredbe.
Postavlja se kaže onda i logično pitanje, kako misli onda da u Ustav BiH uopšte može dopisati nadležnosti o imovini.
"Zašto nas maltretiraju pričom o državnoj imovini kada ništa o državnoj imovini, nijednog jedinog slova, nema u Ustavu BiH niti u Dejtonskom mirovnom sporazumu", kaže Tadić.
Njegovo priznanje, kaže Milan Blagojević, sadrži i još jedno kojeg on možda nije ni svjestan. Ako nema pravo da mijenja Ustav to znači da nema pravo da nameće ni zakone u BiH o bilo kom pitanju.
"To priznanje Šmita, kada se prevede na teren pravne logike, može se primijeniti obrazac logičkog zaključivanja. Što vrijedi za veće tim prije vrijedi za manje. Drugim riječima, pošto Šmit nema pravo da mijenja Ustav BiH, zato što mu to zabranjuju taj Ustav i Povelja UN tim prije Šmit nema pravo, kao što i nema, da nameće zakone u BiH o bilo kom pitanju, jer Ustav i zakone u BiH, kao u svakoj drugoj državi članici UN, mogu da donose i mijenjaju samo nadležne institucije te države", rekao je Blagojević, doktor pravnih nauka i savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH.
Godinama se u Srpskoj govori upravo o ovome. Iako nema pravo ništa mijenjati, Šmit bi se itetkako miješao u pitanje oko imovine, što nije moguće, jer je upravo to pitanje davno riješeno, jasna je poruka iz Srpske.
