Evropska unija planira da posebnim zakonom smanji zaivsnost djece i tinejdžera od društvenih mreža.
Ideja je da do kraja mjeseca najveće onlajn platforme poput Fejsbuka, Instagrama ili Tik toka budu primorane da otvore svoje sisteme za kontrolu i dokažu da čine sve što mogu kako njihovi proizvodi ne štete djeci. Da li je ovako nešto uopšte izvodljivo?
Hoće li na ovaj način biti smanjena izloženost djece štetnim sadržajima na društvenim mrežama? Gde je granica između kontrole i zadiranja u privatnost? O ovoj temi su u emisiji "Jutro" govorili pedagog i psiholog Jugoslava Zajić i IT stručnjak, Dragan Varagić.
"Svi sadržaji su štetni ukoliko ne odgovaraju uzrastu djeteta koje ih gleda jer ono samim tim ne može ni da razumije ni da obradi tu informaciju. Najčešće su to agresivni sadržaji koji su neprikladni", istakla je Jugoslava Zajić.
Program Evropske unije svakako može da pomogne, ali bitno je reći i da su roditelji ti koji moraju da iskontrolišu šta je to što im deca gledaju i čemu imaju pristup.
"Ideja cijele priče je da se ograniči vrijeme koliko djeca koriste Internet, a sa druge strane potrebno je ograničiti i davanje neadekvatnog sadržaja. Vi i sada imate mogućnost da kontrolišete ono što vaša djeca gledaju. Ovdje sada EU uskače da riješi problem koji bi zapravo morali roditelji, međutim, problem je što najveći broj roditelja nije pismen kada su društvene mreže u pitanju", rekao je Dragan Varagić.
Djeca ne bi trebalo da imaju pristup društvenim mrežama pre 14. godine, ali je pitanje kako bi takva praksa zaživjela u našem društvu.
.webp)
