Rat između Izraela i Irana za sada ne prelazi na druge države.
Ali, postavlja se pitanje šta ako ovaj sukob dodatno eskalira i proširi se van ovih zemalja?
BBC je opisao neke od najgorih mogućih scenarija.
Uključivanje Amerike
Iran je uvjeren da su Sjedinjene Američke Države odobrile ili barem prešutno podržale izraelski napad, uprkos američkim poricanjima. Ova država je u mogućnosti da širom Bliskog istoka napadne Ameriku, ciljajući npr. njene kampove specijalizovanih snaga u Iraku, vojne baze i diplomatske misije.
Militantne grupe Hamas i Hezbolah, koje se smatraju iranskim proksi grupama, možda jesu oslabljene, ali njihovi pripadnici u Iraku su naoružani i netaknuti. Pribojavajući se takvih napada, SAD su povukle dio svog osoblja. Upozorile su Iran na posljedice ako napadne američke ciljeve.
Šta bi se moglo dogoditi ako američki državljanin bude ubijen u npr. Tel Avivu ili negdje drugo? Američki predsjednik Donald Tramp bi mogao biti prisiljen djelovati. Za izraelskog premijera Benjamina Netanjahua se dugo smatra da želi uvući SAD kako bi mu pomogle u porazu Irana.
Vojni analitičari su pri stavu da samo Amerika ima bombardere i bombe za uništavanje bunkera, a koje mogu prodrijeti u najdublje iranske nuklearne objekte, posebno u gradu Fordovu. Tramp je svojim pristalicama obećao da neće započinjati tzv. vječne ratove na Bliskom istoku. No, mnogi njegovi republikanci podržavaju izraelsku vladu i njen stav da je došlo vrijeme da se promijeni režim u Teheranu.
Ako bi SAD postale aktivni učesnik ovog rata, to bi bila ogromna eskalacija s dugim, potencijalno razornim posljedicama.
Uključivanje zalivskih država
Ukoliko Iran ne uspije dovoljno naštetiti vojnim i drugim ciljevima u Izraelu, uvijek ima mogućnost pokrenuti raketne napade na lakše ciljeve u zalivskim državama, prvenstveno onim za koje vjeruje da su godinama pomagale i podržavale njegove neprijatelje.
U ovom dijelu svijeta postoji mnogo energetskih i infrastrukturnih ciljeva. Za napomenuti je na to da je Iran optužen za napad na saudijska naftna polja 2019, a da su jemenski Huti, koje podržava Iran, 2022. napali ciljeve u Ujedinjenim Arapskim Еmiratima. Kasnije se dogodilo svojevrsno pomirenje između Irana i pojedinih zemalja u regiji.
No, te zemlje su one u kojima se nalaze američke baze. Neke od tih zemalja su prošle godine diskretno pomogle u odbrani Izraela od iranskog raketnog napada. Ako bi Zaliv bio napadnut, onda bi mogao tražiti od SAD i Izraela da ga brane.
Neuspjeh Izraela da uništi iranske nuklearne kapacitete
Šta ako izraelski napad ne uspije? Šta ako su iranska nuklearna postrojenja dobro zaštićena? Šta ako ne bude uništen iranski obogaćeni uranijum, za koji se smatra da je skriven u tajnim rudnicima?
Izraelci jesu ubili nekoliko iranskih naučnika za nuklearnu energiju, ali nijedna bomba, kako piše BBC, ne može uništiti iransko znanje i stručnost.
Nadalje, šta ako izraelski napadi navedu Irance na trku za nuklearnim kapacitetima, zaključivši da je to jedini način da se brane? Šta ako iransko novo vojno zapovjedništvo bude tvrdoglavije i manje oprezno od svojih ubijenih prethodnika? To bi u najmanju ruku moglo prisiliti Izrael da nastavi s napadima, gurajući regiju u neprekidne napade i kontranapade.
Globalni ekonomski šok
Nafta je već skuplja zbog rata između Izraela i Irana. Šta bi se dogodilo ako bi Iran pokušao blokirati Hormuški moreuz, dodatno ograničavajući protok nafte? Šta ako Huti udvostruče napore u napadima na brodove ne Crnom moru? Za podsjetiti je i na to da je teško procijeniti koliko su Huti spremni rizikovati.
Širom svijeta su cijene već visoke. Rast cijene nafte bi povećao inflaciju koja je već podstaknuta zbog Trampove carinske politike. Kako piše BBC, jedini koji bi profitirao od rastućih cijena nafte bio bi ruski predsjednik Vladimir Putin. Dodatne milijarde od ruske nafte značile bi i mogućnost nastavka finansiranja sukoba u Ukrajini.
Vakuum usljed pada iranskog režima
Šta ukoliko Izrael uspije izazvati pad iranskog režima? Netanjahu tvrdi da mu je primarni cilj uništiti iranske nuklearne kapacitete, ali je juče izjavio da je širi cilj srušiti režim.
Ako bi se to dogodilo, onda bi se to svidjelo nekima u regiji. No, da li bi pad režima uzrokovao politički vakuum u Iranu, da li bi izbio građanski rat?
Još su svježa sjećanja na pad režima u Iraku i Libiji, piše BBC.
